ALEKSANDROVAČKO: Mrtva, skupa voda

Lokalne vesti - Četvrtak 10.09.2015 - 09:00

Aleksandrovačko jezero nadomak Vranja toliko je bakteriološki i hemijski zagađeno da bi se eventualnim ispuštanjem vode u Južnu Moravu izazvala ekološka katastrofa nesagledivih razmera.

Aleksandrovačko jezero, opasno po svačije zdravlje FOTO D. Dimić Aleksandrovačko jezero, opasno po svačije zdravlje FOTO D. Dimić

Kolika nebriga na jugu Srbije vlada za ekološka pitanja pokazuje informacija da  kupači na Aleksandrovačkom jezeru danas plivaju, da ribolovci pecaju, a seljani napajaju stoku uprkos tome što je u poslednje dve i po godine tamo sve napred pobrojano zvanično zabranjeno raditi.

Oko čitave akumulacije su table sa upozorenjima o zabranama. Ne smeju se vodom navodnjavati njive jer su stručne službe Zavoda za javno zdravlje (ZZJZ) u Vranju još pre nekoliko godina ustanovile da je voda zaražena opasnom bakterijom ešerihija koli (naseljava creva čoveka i životinja, može izazvati opasne infekcije gastro i urogenitalnog trakta, sepsu, meningitis, zapaljenje pluća itd).

Problem je što se problem sagađenosti vode ne rešava i što gotovo niko ništa posebno ne preduzima poslednjih godina da bi se sprečila ekološka katastrofa i ostvario višedecenijski san da Aleksandrovačko jezero postane elitno lokalno izletište, bez opasnosti po ljude, floru i faunu.   

RIBA UMIRE

Od kada se krajem 2012. dogodio poslednji veliki pomor jezerske ribe, kada je uništen gotovo kompletan riblji fond, ovo jezero je potpuno prepušteno surovim prirodnim kretanjima, bez posebnog uticaja čoveka na njih.

Tačan uzrok uginuća oko 1,7 tone ribe do danas nije poznat. Ili makar nije sa stoprocentnom pouzdanošću definisan.

Zvanično i nezvanično čulo se mnogo objašnjenja o tome šta je dovelo do zagađenje vode, što iz stručnih, što iz laičkih krugova. Jedni su za sve krivili navodnu aljkavu sanaciju jezera tokom 2010/11. godine.

Tada je isušeno jezersko dno radi čišćenja od već čuvenih modrozelenih algi koje, navodno, pod određenim klimatskim uslovima ispuštaju toksične materije u vodu. To je, priča se, već ranije bio razlog ozbiljnog ugoržavanja ribljeg fonda, poput, recimo, pomora iz 2008. godine.



Jezero je posle sanacije poribljeno s ciljem ponovnog uspostavljanja lanca ishrane i prirodnog balansa u ovom ekosistemu.

Onda je izveštaj ZZJZ u Vranju iz aprila 2012. potvrdio prisustvo ešerihije koli u jezerskoj vodi i stvar je postala zastrašujuća, a sve je začinio već pomenuti pomor ribe u decembru iste godine.

Udruženje Zelena mreža Pčinjskog okruga dramatičnim tonom već duži niz godina alarmira nadležne u Vladi i Ministarstvu za zaštitu životne sredine.

U gotovo svakom dopisu pozivaju se na rezultate biološke i hemijske analize vode ZZJZ u Vranju (urađene u aprilu 2012. na zahtev „zelenih“) koja je potvrdila veliko prisustvo tzv. koliformnih bakterija (bakterije koje se izlučuju fekalijama) i ešerihije koli u jezerskoj vodi (preko 24 miliona bakterija ešerihije u litru vode), podseća predsednik Rade Vasilev.

- Asocijacija „Veternica-Vlasina“ iz Leskovca, koja od 2008. godine gazduje Aleksandrovačkim jezerom, oglušila se o naše upozorenje. Praktično, prećutali su problem.

Na zahtev Grada Vranja u decembru 2012. urađena je nova analiza koja je pokazala povećanje prethodno detektovanog broja bakterija u vodi.

Opet ništa nije preduzeto, a ja vam garantujem da do dan-danas niko ništa nije preduzeo da se problem reši. Ko zna šta bi sada analize tamo pokazale, verovatno najveću zagađenost jednog jezera u Evropi - procenjuje Vasilev.

FEKALIJE DOLAZE IZ REKE

Objašnjenja uzroka pojave ešerihije stizala su više iz laičkih nego iz stručnih krugova, a suština tih tumačenja bila je da je, otkad je jezero nakon sanacije postalo „protočno“ (osvežavalo se vodom iz Otuljske reke), ova baketrija najverovatnije došla vodotokom upravo iz te reke.

U slivu Otuljske reke na četiri, pet mesta uliva se fekalna kanalizacija iz više seoskih domaćinstava okolnih sela.

„Zeleni“ su čak imenom i prezimenom identifikovali ljude i domaćinstva-zagađivače na području sela Preobraženje, Gornja i Donja Otulja, čak i jednu farmu gde su uočene cevi za otpadnu vodu-fekalije sprovedene direktno u rečni tok.

Vranjska Komunalna policija je u maju 2012. izašla na teren i pronašla zagađivače, obavila razgovore sa članovima domaćinstava i u službenim beleškama navela da je patrola dobila usmena obećanja da će problem biti rešen iskopom septičkih jama o čemu svedoče službene beleške u koje je novinar imao uvid.



Kada su, međutim, u oktobru iste godine komunalni policajci izašli na lice mesta da provere da li je postupljeno po njihovim instrukcijama, konstatovali su nepromenjeno stanje.

Cevi su i dalje bile tu odvodeći ljudski, a na nekim mestima i stočni izmet iz staja i štala direktno u reku. Septičke jame naravno nisu bile ni započete.

Čitava priča dobila je političku dimenziju, a stranačka figura koja je godinama na udaru zbog navodno loše urađene sanacije jezera je Igor Andonov, u vreme radova demokrata i vicegradonačelnik Vranja, a danas šef Socijaldemokraske stranke (SDS) u lokalu.

Andonov, međutim, zastupa tezu po kojoj je Aleksandrovačko jezero zapušteno posle izlaska demokrata iz vlasti 2012. godine.

Andonov podseća na ocene stručnjaka da je veća količina ribe i riblje mlađi u Aleksandrovačkom jezeru 2012. uginula zbog leda kojim je jezero bilo okovano usled niskih temperatura, što je za posledicu imalo drastično smanjenu količinu kiseonika u vodi.

- Da se neko zainteresovao kada je jezero bilo zaleđeno, kada je bilo dvadesetak centimetara leda po površini i da je izbušio nekoliko rupa, kao što je to rađeno godinama pre 2012, do pomora ribe sigurno ne bi došlo jer se ne bi javio nedostatak kiseonika u vodi.

Problem nisu samo modrozelene alge koje se nalaze u jezeru verovatno od kad postoji, već je problem u jednom nemaru vlasti i onih koji gazduju jezerom – kaže Andonov.

On dodaje da su analize uginulih riba ekspertskih institucija, pre svih Veterinarskog zavoda u Nišu, pokazale da nijedna riba nije zaražena ešerihijom koli.

- Pokazale su i da je riba jestiva, odnosno da nije opasna po zdravlje ljudi. Onda je neko pokušao da napravi od svega političku priču, napadali su mene i stranku, ponavljali kao papagaji da se radi o bačenim parama.

Sve su proveravao Privredni kriminal policije i ustanovljeno je da je smo do detalja ispoštovali projekat Instituta „Jaroslav Černi“, najrelevantnije institucije u Srbiji koja se bavi tim poslovima.

Odgovorno tvrdim da je sve što je urađeno na jezeru urađeno po tom projektu. Ja sada pitam, kako je moguće da je od završetka sanacije do te 2012. godine sve bilo u redu na jezeru, da nije bilo trave, da nije bilo pomora ribe, ljudi su se kupali bez problema.

Organizovali smo međunarodno takmičenje u ribolovu prvi put posle desetak, petnaest godina. I onda se posle 2012. dešava katastrofa. Očito je reč o nemaru - kaže Andonov.

NEDOSTATAK KISEONIKA

On i dalje zastupa stav da Aleksandrovačko jezero ima potencijal da bude najatraktivnije izletište na jugu Srbije.

- Samo treba da  se neko zainteresuje i reši problem. Suština realizovanog projekta Instituta „Černi“ bila je stvoriti mogućnost da Aleksandrovačko jezero može da se ispusti i iznova kompletno napuni za petnaestak dana, što ranije nije bilo moguće.

Od 2012. godine, koliko mi je poznato, u jezero nije puštena ni kap vode iz Otuljske reke. Ne znam ko tvrdi da u toj reci ima fekalija i da li ih zaista ima. Ako ih ima, potiču od nekih zagađivača životne sredine. Treba ih pronaći, kazniti i rešiti problem - navodi Andonov.

Da je to urađeno, mišljenja je on, voda bi bila osvežavana i dopunjavana novim količinama kiseonika i nikad ne bi došlo do ovakve situacije koja sada tamo vlada.

- Isto važi za travu. Trava se pojavljuje svuda, ima je i na Adi Ciganliji. Setićete se da smo mi upravo sa tog beogradskog kupališta pozajmljivali mašinu za šišanje trave kako bismo rešavali probleme na Aleksandrovačkom jezeru.

Dakle to neko treba da radi i sada, da prazni i puni jezero, rešava problem rastuće trave, to je redovno održavanje jednog jezera - mišljenja je Andonov.



Gradonačelnik Vranja Zoran Antić kaže međutim da ovaj problem nije političke, ni finansijske prirode, već da su potezi lokalne samouprave uslovljeni procenama i odlukama struke.

- Bez dozvole Instituta „Jaroslav Černi“ mi ne možemo ništa da pipnemo na jezeru. Problem je objektivne prirode - visoka koncentracija cijanobakterija i modrozelenih algi u vodi štetnih po zdravlje ljudi i stoke.

Imali smo nedavno razgovore sa ljudima iz „Černog“ i suština priče je da je za otklanjanje problema neophodno tretiranje, odnosno čišćenje vode. Ona se u sadašnjem stanju ne može ispustiti u Južnu Moravu jer bismo napravili ekološku katastrofu - kaže Antić.

On tvrdi da problem potiče od sanacije jezera, neočišćenih ostataka mulja i korenja trave koja prouzrokuje ceo problem.

- Neophodno je obezbeđivane stalnog dotoka hladne vode iz Otuljske reke jer je sada nema dovoljno. To znači da mora da se produbi i proširi korito te reke. Analize vode radi Prirodno-matematički fakultet (PMF) Kragujevac, projekat „Jaroslav Černi“.

Čekamo da sa njima definišemo stvari, nadam se da će se to desiti sada na jesen, a da u proleće definitivno rešimo problem - kaže Antić.

JOŠ NEKO PORIBLJAVA

Za celu priču u vezi sa Aleksandrovačkim jezerom početkom 2013. godine donekle se zainteresovalo tadašnje Ministarstvo prirodnih resursa i rudarstva (u vreme naprednjačkog ministra Milana Bačevića).

Zanimljivo je da neki nalazi, prikupljeni po nalogu ovog ministarstva, bacaju drugačije svetlo na celu priču. U vezi sa pomorom ribe u decembru 2012. godine Institut za biologiju i ekologiju PMF u Kragujevcu prikupio je uzorke vode i uginulih riba sa lica mesta.

Analizama je utvrđeno, stoji u dopisu Ministarstva prirodnih resursa, da je prisustvo tzv. alohtonih vrsta ribe (koje potiču sa drugog pordručja) bilo čak 89,2 odsto od ukupne mase uginulih riba.

 



U prevodu, na Aleksandrovačkom jezeru desilo se neplansko i nezakonito poribljavanje ribom iz drugog kraja suprotno članu 28 Zakona o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda.

- Ovo bi mogao da bude jedan od razloga masovnog uginuća ribe jer je prisustvo velikog broja riba, koje svojim aktivnostima prekomerno troše životne resurse, pre svega kiseonik, dodatno narušilo ekološku ravnotežu - kaže se u dopisu iz ministarstva, uz napomenu da nije poznato kako su alohtone vrste ribe dospele u jezero imajući u vidu da su se poribljavanja 2011. i 2012. godine obavljala isključivo autohtonim vrstama uz saglasnost ministarstva i u prisustvu nadležnog inspektora.

Još jedan detalj iz stručnog objašnjenja govori da problem sa toksinima u vodi ne datira od juče, od 2008. ili 2012. godine, već iz davnijih vremena.

- Problem postojanja cijanobakterija u jezeru je očigledno problem koji dugo postoji. Jezero je veoma specifičan ekosistem formiran na zemljištu koje je bogato mineralnim solima, plitko i sklono brzoj eutrofikaciji (reč je o procesu obogaćivanja vode nutrijentima što za posledicu ima tzv. cvetanje vode, prenamnoženost vodenih biljaka, najčešće algi; počinje tako što đubriva sa njiva i iz drugih agroekosistema sprana kišom dospevaju u vodu; u njima su fosfati i nitrati koji ograničavaju bujanje života u vodi jer alge koje uginu u procesu razlaganja troše kiseonik).

Posebna karakteristika jezera je obilno prenamnožavanje cijanobakterija koje oslobađaju veliku kličinu toksina i kao takve su opasne ne samo za same ribe već i za drugi živi svet, stoku koja se napaja vodom, ljude koji borave pored jezera, ribolovce i kupače - zaključuje se u dopisu ministarstva iz 2013. godine.

Za sve propuste ne Aleksandorvačkom jezeru niko nikada nije snosio nikakve posledice. Ekološka svest je tu gde jeste. Tako je to u zemlji Srbiji.

Ovaj tekst objavljen je uz podršku Ministarstva kulture i medija Vlade Srbije, u okviru projekta „Ekologija - šansa juga Srbije“. Stavovi izneti u tekstu isključiva su odgovornost OK Radija i ni na koji način ne predstavljaju stavove i mišljenja Ministarstva kulture i medija.


 

OK RADIO

Vrati se na kategoriju Lokalne vesti

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: