Folklorna sekcija Međuopštinske organizacije gluvih i nagluvih u Vranju pobrala je brojne simpatije publike i nagrade na smotrama osoba sa oštećenim sluhom.
I gluvi i nagluvi vole da igraju vranjske folklorne igre
Nastupali su u Leskovcu, Kumanovu, Beogradu i Kikindi.
Za osam godina, koliko se igra folklor u ovom udruženju, potvrdili su da za vrhunsko izvođenje narodnih kola i igara iz Vranja i južne Srbije, nije potrebno da pesma i zvuk do srca stignu preko uha, nego, kako oni vole da kažu, preko duše.
Kada se krenulo sa folklornom sekcijom, koreogrf Dejana Cvetković, vaspitač po obrazovanju, imala je ideju da se igraju kola iz Šumadije i centralne Srbije.
Međutim, ljudi nisu mogli da osete te ritmove i muziku. Nisu se uklapali u taj korak, muzika im je bila strana a koreografija specifična, priseća se Snežana Simonović, sekretar Međuopštinske organizacije gluvih i nagluvih.
- Onda smo krenuli sa izvođenjem igara iz Vranja i sa juga Srbije. Te ritmove su naši članovi odmah osetili i ,,čuli“.
Razlog za tako nešto je činjanica da su narodne igre iz ovih krajeva mnogo temperamentnije i da se muzika koja ih prati izvodi obavezno i na bubnju, odnosno, igraju se uz goč, kako ga mi ovde zovemo.
Zbog vibracija koje stvara ovaj instrument, gluvi ljudi i oni oštećenog sluha osećaju te talase, na svoj način ,,čuju“ muziku i počinju da igraju.
Takođe je bitno i brojanje, da bi održali takt - pojašnjava Simonovićeva.
Da kojim slučajem ne znate da su na sceni ljudi sa posebnim potrebama, ne biste mogli da primetite nikakvu razliku u kvalitetu igre koju pokazuju u odnosu na ljude koji imaju zdrav sluh.
Jedino što publici odmah bude nesvakidašnje na sceni je centralna i dominantna pozicija goča na bini.
Gočobija, onaj koji daje ritam preko ovog udaračkog instrumenta, mora na najbolji mogući način da nadomesti ostale instrumente.
Ono što je specifično za sve članove Organizacije gluvih i nagluvih je da svi veoma vole igru i folklor.
Ranijih godina bila je praksa da se oni najčešće opredeljuju za sport. Sa uvođenjem folklora, sport je otišao u drugi plan.
Folklor u MOGIN igra 17 ljudi od 22 do 35 godina. Prošle godine je počela da igra i devojčica koja ima samo 11 godina.
Početna ideja je bila, da se pored pantomime, ljudi oštećenog sluha bave plesom, ali taj pokušaj je veoma loše prošao, jer taktove latinoameričkih igara, valcera i modernog plesa, polaznici nisu mogli da osete i čuju.
- U septembru nas očekuje nastup u Leskovcu u okviru Festivala kulturnoumetničkog stvaralaštva gluvih. Pokušavamo da malo promenimo koreografiju za tu priliku.
U novembru ćemo nastupiti u Beogradu, na sličnom festivalu. Za tu priliku, ćemo verovatno spremiti i neke nove korake.
Do sada smo vežbali u Sali 5. MZ, a za ovu godinu ćemo pokušati da dobijemo neki termin u prostorijama Omladinskog kulturnog centra - kaže Simonovićeva.
Prema podacma Međuopštinske organizacije Saveza gluvih i nagluvih na teritoriji Pčinjskog okruga ima oko 900 osoba sa oštećenim sluhom, odnosno gluvih i nagluvih.
Slađana Tasić
Vrati se na kategoriju Lokalne vesti
Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.