ŠAINOVIĆ: Zdravstveni medijatori NEOPHODNI

Lokalne vesti - Subota 12.11.2016 - 10:27

U cilju unapredjenja zdravstvene zaštite Roma ministarstvo zdravlja je zaposlilo tridesetak Romkinja na mestima zdravstvenh medijatora svuda po Srbiji, pa i u Vranju.

Šainović je jedna od dve romske zdravstvene medijatorke u Vranju FOTO FB Šainović je jedna od dve romske zdravstvene medijatorke u Vranju FOTO FB

Uloga zdravstvenih medijatora je da budu karika izmedju domova zdravlja i pripadnika romske nacionalne zajednice, da ih edukuju i upoznaju sa njihovim pravima i obavezama.

U Vranju za sada rade dve zdravstvene medijatorke, a jedna od njh je Tereza Šainović.

OK RADIO: Kakva je uloga zdravstvenog medijatora u sprskom zdravstvenom sistemu?

ŠAINOVIĆ: Zdravstveni medijator je posrednik izmedju Doma zdravlja i romske populacije.

Uloga medijatora je  najpre da učini dostupnim usluge koje pruža Dom zdravlja i romskoj populaciji u svakom trenutku kada su zdravi, a i kada im je zdravlje narušeno i moraju da se leče.

Zdravstveni medijator  pripada službi polivalentne patronaže, pod nadzorom glavne sestre patronaže, odlazi svakodnevno na teren u naseljima gde žive Romi.

Vrši sistematsku obradu romskih porodica , sagledava probleme u romskoj populaciji i rešava ih uz pomoć patronažnih sestara i službi pri Domu zdravlja.

Saradjuje sa Centrom za socijalni rad, Crvenim krstom i lokalnom samoupravom.

On pomaže pri izboru lekara opšte medicine ili kod žena pri izboru ginekologa, zakazuje bolesnim i nepokretnim licima preglede, ženama sistematske preglede kod ginekologa, sa roditeljima čija deca nisu ili su nekompletno vakcinisana razgovara i edukuje o važnosti vakcinacije protiv zaraznih bolesti i  ako je potrebno zakazuje vakcinaciju.

Takodje, zdravstveni medijator pomaže u ostvarivanju ličnih dokumenata i zdravstvenog osiguranja, odnosno zdravstvene knjižice, kao i u ostvarivanju dečijeg dodatka i socijalne pomoći.

Svojim svakodnevnim radom na terenu, trudimo se da utičemo na povećanje svesti romske populacije o očuvanju njihovog zdravlja i prevenciji hroničnih, zaraznih i nezaraznih bolesti.


Kakva je zdravstvena slika Roma na teritoriji grada Vranja?

- Zdravstvena slika Roma je dosta loša. Najviše ih ima sa kardiovaskularnim, malignim i šećernom bolešcu.

Žene nerado idu kod ginekologa, kao i ostali na preventivne preglede. A i kada se javljaju lekaru zbog siromaštva nisu u stanju da kupe odredjene lekove koji se plaćaju.

Što se tiče zdravstvenog osiguranja, situacija je zadovoljavajuća jer retko koje lice da ne poseduje zdravstvenu knjižicu.

 

Životni vek  Roma prema analizama i istraživanjima je veoma kratak. Koji su razlozi?

- Prosećan  životni vek Romkinja, kao najugroženije društvene grupe u Srbiji iznosi 48 godina i samo jedan od 100 Roma doživi šezdesetu godinu.

Razlozi su, pre svega, siromaštvo,  uslovi stanovanja, nepravilna ishrana, rano stupanje u brak, fizička neaktivnost i neodgovornost o svom zdravlju.

Romska deca zbog siromaštva nisu dovoljno uhranjena a posledice po njihovo zdravlje su loše.

 

Koliko Romi vode brigu o zdravstvenom stanju svoje dece?

- Bez obzira na siromaštvo i na neadekvatno stanovanje, roditelji vode računa o svojoj deci, dovode ih na vreme kod lekara, naravno da postoje izuzeci.  

Kod ugroženih porodica  problem je nedostatak finansija radi kupovine odredjenih lekova, kao i mleka, jer veoma rano kreću sa davanjem kravljeg mleka a znamo da deci do godinu dana nije preporučljivo davati kravlje mleko zbog opsteg zdravlja.

Romkinje rano stupaju u brak, radjaju veoma mlade, retko imaju ginekološke preglede.Kako ih edukovati na tu temu?

- Zdravstvene medijatorke putem zdravstveno vaspitnog rada, odnosno kroz radionice, planirane razgovore rade sa mladima na teme planiranje porodice i kontracepcija, kao i na povečanju njihove svesti o značaju preventivnih ginekoloških pregleda, medjutim to je proces koji traje i na tome treba još puno raditi.

Romi žive u nehigijenskim naseljima, gde je žarište zaraznih bolesti. Mogu li resorna ministarstva uticati na poboljšanje higijene i zdravlje Roma?

- Mogu, uz finansijsku podršku mogu se urediti naselja sprovodjenjem vodovodne i kanalizacione mreže u naseljima gde toga nema, asvaltirati naselja, izgraditi terene za igru deci, očistiti divlje deponije i ako je potrebno nadležne inspekcije da obilaze naselja i kazne nesavesne meštane tog naselja.

Realizovali ste niz projekata  u vezi zdravstvene zaštite Roma.Recite nam nešto više na tu temu.

- Najvise sam radila radionice na različitim temama, predavanja sa ženama u vezi prevencije malignih oboljenja, posle čega smo imali i organizovane preglede dojki od strane specijaliste, kao i u vezi reproduktivnog zdravlja.

Mogu da kažem da im se svidja taj način rada, zato sto razmenjuju iskustva i informacije, druže se, i čuju nesto novo.



Sar bi barjaripe e sastipasi zaštita e romengri o Ministarstvo aso satipe dindja buti aso trijanda romnja.

Olengi uloga te oven karika maškaro satipaso kher em o Roma te edukujnenle, sikaven, em moten save olenge pravija em obaveze.

Ki Vranja kerena buti duj sastipase medijatorke, em jek olendar i Tereza Šainović.

OK RADIO: Vaker amenge po but tari uloga kola isila e sastipaso medijatori?

ŠAINOVIĆ: E sastipaso medijatori posredniko maškaro sastopaso kher em i romani populacija.

I uloga amarite kera  o usluge e sastipase kherese kola dela dinde asi romani populacija ked o Roma saste ,em ked olengo sastipe nane šukar, em vakeripe lenge te sasčarenpe.

E sastipaso medijatori perela ki služba polivalentno patronaža, a palo dikibe i angluni phen patronaža, djala svakodive ko teren ko mahale , kote djivdinena o Roma,

Kerela sistematsko obrada taro romane porodice,dikela save o problemija ki romani populacija em araki šajipe uzo dejba pomoć tari patronažno phen em aver službe taro kher e sastipaso.

Borajini e maškareja asi socijalno buti, Lolo krstoja, em e lokalno samouprava.

E sastipaso medijatori  dela piko aso izbori e lekareso tari opšto medicina, dela piko aso djuvlja aso izbor ginekolozi, em zakažini pregledija aso pure em namborbe Roma, a aso roditelja kolenge čave nane vakcinišime zakažini pregledija em vakcinacije,vakeri em sikaj e Romen taro šukaripe so vakcinišinenape.

Adjaar, e sastipaso medijatori dela piko te kerenpe o lila , sastipase knjižice, sastipaso osiguranje em e čavorengo dejba em socijalno dejba.

Ple svakodivese buča ko tereni ,dika te barjara e sastipasi slika e romengri te garaven pumaro sastipe, te na dolen zarazna ja nezarazna  namborba.

Savi  e sastipasi slika e romengi ki diz Vranje?

- E satipasi slika e romengri nane ič šukar. Najbut Romen isi kardiovaskularna em maligna nasvaliba em šećerno nasvalipe.

O romnja na mangena te djan ko lekari ko ginekolozi ko dikiba em ko aver doktorja ko preventivna dikiba.

Ama em ked djana ko doktori adalese soj čorore našti te kinen disave lekija kola platinenape.

Ked vakera tare sastipaso osiguranje em tare satipase knjižice i situacija ate po šukar, adalese so nane manuša bizi sastipasi knjižica.

E djivdipaso veko e romengro palo analize em dikiba but  tikno. Sose adava adjaar?

- Motava e romengro djivdipaso veko ki Srbija 48 berš em adalese o Roma perena ko nacije kola najari djivdinena sar najugrožime amalipenge grupacije.

Numa, jek Rom ko šel dodjakeri te djivdini šovardeš berš.

Sose adava adjaar  šaj adalese so čorore, nanelen šuže uslovija kote djivdinena em so našti te sasčaren pumare nasvalipa.

O Roma em terne kuvena te lenpe em adava šaj jek taro razlog sose adava adjaar.Uzo sa vakerdjum kaj na dikena but pumaro sastipe.

O romane čavore baši o čororipe nane ale sar sso valjani a o posledice palo olengosastipe nane šukar. Kobor o Roma dikena e sastipaso stanje pumare čavorengro?

- Bizo diiba soj čorore em so adekvatno na bešena ko šukar khera, o Roma dikena but pumare čavoren , anenalen ko vakti ko lekari, a isi izuzeci.

Ko ugrozime kherutne o problemi so nanelen pare sar bi kinena lekija aso tikne ja tud , em dena but rano krumnjengo tud a sare djana kaj na preporučinipe adava tud aso tikne dji ko jek berš.

O romnja rano kuvena te lenpe, bijanena but terne, retko isilen ginekološka dikiba. Sar te edukujnalen ki adija tema?

- E satipase medijatorke kerena vaspitno sastipasi buti, radionice, planirinena olenca vakeriba but kerena buti e ternenca sar te keren pumaro kher em tari kontracepcija, vazdena olengri svest sa so valjani te djanen taro preventivna dikiba , ama adava baro proces kolese valjni po but vakti em kote valjani po but te kerelpe buti.

O Roma djivdinena ko nehigijenska mahale, kote isi zarazna nasvalipa. Šaj li o nadzorna Ministarsva te barjaren o higijenska uslovija baši sastipe e romengro?

- Šaj, te delpe financisko dejba sar bi uredinenape o romane mahale, te čivelpe kanalizaciono em panjesi mreža ko mahale kote nane em te asvaltirinenpe o ulice, te kerenpe aso čavore terenja aso keliba, te čistinenpe o divlja deponije em ako šaj o nadležna inspekcije te naken ko mahale em te kazninen okolen kola kerena melalipe.

Implementirindjen perdo projektija aso sastipe e romengro. Vaker amenge po but adatar.
 
- Najbut kerdjum radionice ko averćane teme, predavanja aso romnja tari prevencija taro magilna nasvalipa, em pala adaleste injemen dikiba i adava preventijna aso čučija kote inje sa specijalna lekarija em reproduktivno sastipase pregledija.

Šaj te vakerav kaj esavki buti najšukar so kerdjum dji akana buti adalese so em o romnja diklje šukaripe ko sa adava, isilen akana iskustvo ,vakerena maškara pumende, borajnena em šunena diso nevo.

 

Ovaj tekst produciran je uz podršku Ministarstva kulture i informisanja u okviru projekta "Šunen E Romen". Stavovi izneti u tekstu isljučiva su odgovornost OK Portala i ni na koji način ne odražavaju stavove Ministarstva kulture i informisanja.

OK RADIO

Vrati se na kategoriju Lokalne vesti

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: