Sitniš za Dekadu Roma

Vladavina prava - Petak 25.07.2014 - 11:24

Tokom sprovođenja Dekade Roma, gradska vlast u Vranju je u saradnji sa ministarstvima i stranim donatorima realizovala više projekata u oblasti zdravstva, obrazovanja, stanovanja i zapošljavanja, ali je utisak da je učinila manje od onoga što je realno bilo moguće.

ilustracija ilustracija

Sadašnjim tempom delovanja, lokalnoj samoupravi biće potrebno još nekoliko decenija da bi katastrofalano loš socijalni položaj ove nacionalne manjine podigla na prihvatljiv nivo.
 
ZA PROSLAVE NE SME DA FALI
 
Ipak, član Gradskog veća Branimir Stojančić kaže da je Grad još 2005. formirao Romsku kancelariju, koja kao radno telo sprovodi politiku lokalne samouprave i preko koje idu sve aktivnosti vezane za popravljanje položaja Roma.
 

On dodaje da je 2007. obezbeđena i posebna linija u lokalnom budžetu za realizaciju projekata vezanih za Dekadu.
 
- Suština je bila da lokalna samouprava zna šta finansira.
 
Kada smo formirali tu budžetsku liniju, sva sredstva koja idu prema korisnicima su centralizovana.
 
Znači, mi znamo da smo od 2008. do 2013. finansirali sve njihove kulturne manifestacije, kao što su Vasuljica i Đurđevdan, zatim romski folklor i romska sportska društva.
 
U jednom periodu smo čak finansirali i dodatno obrazovanje za romsku decu – kaže Stojančić, koji je kao većnik ujedno i šef  Romske kancelarije.
 
On dodaje da će projekti OEBS-a, čija je realizacija u toku, umnogome popraviti život ove manjine na lokalu.
 
Uz pomoć ove međunarodne institucije formirani su mobilni timovi od predstavnika Romske kancelarije, Centra za socijalni rad, Zavoda za tržište rada, Zdravstvenog centra i drugih institucija, koji na terenu evidentiraju probleme Roma.
 
Jedan od krajnjih ciljeva ovog projekta je izrada socijalne karte romske populacije.
 
- Svako romsko naselje ima svoje specifičnosti. U Ogošu je nerešena infrastruktura, u Gornjoj Čaršiji je rešena samo delimično, u Pavlovcu i Trebešinju ima mnogo sirotinje, a zajedničko za sva naselja je velika nezaposlenost.
 
Znači, ovi timovi potpomažu delovanje institucija – objašnjava Stojančić.
 
Prema njegovim rečima, OEBS će sa osam miliona dinara finansirati i izradu urbanističkog plana za Gornju Čaršiju.
 
- OEBS je procenio da je prvi korak u radu mobilnih timova bio dobar i zato je odlučio da finansira izradu plana detaljne regulacije ovog naselja.
 
Nakon toga, OEBS će finansirati nabavku materijala i izgradnju objekata za Rome koji nemaju krov nad glavom – navodi Stojančić.

 

ŠTA JE DEKADA ROMA?
Dekada za inkluziju Roma 2005-2015. je prva međunarodna inicijativa te vrste, u okviru koje su se vlade Centralne i Jugoistočne Evrope obavezale da u regionalnim okvirima deluju na unapređivanju položaja ove nacionalne manjine.
Dekada za inkluziju Roma obuhvata delovanje vlada, vladinih i nevladinih organizacija u nekoliko prioritetnih oblasti To su obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje, stanovanje i socijalna zaštita.
Sve zemlje koje učestvuju u Dekadi, među kojima je i Srbija, usvojile su nacionalne planove rada, u kojima su određeni ciljevi i indikatori za svaku od prioritetnih oblasti.

 

MNOGO SE KRADE
 

On tvrdi da u proteklih deset godina nije učinjeno više zato što iz romskih nevladinih organizacija nije stigao dovoljan broj kvalitetnih projekata, te da za stanje na terenu odgovornost ne snosi samo lokalna samouprava.
 
- Grad je 2008. rešio da sredi naselje Ciganski Rid. Tamo smo uveli vodu, ali su posle dva meseca nestale cevi.
 
Napravili smo i sanitarni čvor, ali smo za njegovo održavanje dali više para jer se svakog dana kradu slavine, sve ono što se tamo stavi.
 
Sa Komesarijatom za izbeglice radili smo adaptaciju nekih romskih objekata, ali smo za pojedine kuće morali deset puta da nabavljamo materijal. Ko je za to kriv? – pita se Stojančić.
 
Nabrajajući šta je sve urađeno tokom poslednjih desetak godina, on dodaje da su realizovani projekti inkluzije starih Roma, žrtava II svetskog rata, zapošljavanja i pomoći deci, te da to nije sve kada su u pitanju izdvajanja lokalne samouprave.
 
- Rađeno je “milion” projekata, ali neke stvari ne mogu da se pomere sa mrtve tačke.
 
Pored onoga što se radi u Dekadi Roma, mi imamo i najveća ulaganja za njih sa pozicije socijalne zaštite.
 
Mislim da ni jedna lokalna samouprava nije uradila više, a to nam je rečeno od strane Vlade i od strane šefa Misije EU Majkla Devenporta – kaže Stojančić.
 
KO JE PODOBAN
 
Na drugoj strani, viđeniji lokalni Romi se u mnogim stvarima ne slažu sa onim što govori i radi lokalna vlast, sprovodeći Dekadu Roma.
 
Primera radi, član romskog Nacionalnog saveta Nebojša Selistarević, koji je bio Stojančićev prethodnik, tvrdi da Romska kancelarija u periodu od 2008. do 2012. nije funkcionisala na pravi način, odnosno da u njenom sastavu nisu bili predstavnici romskih naselja, kako je to bilo predviđeno, već oni koji su bili politički podobni.
 
Zato se postavlja i pitanje da li je Selistarević uopšte bio šef Romske kancelarije, što je kao gradski većnik trebalo da bude.
 

- Faktički, ne. Kada sam tražio da ta kancelarija funkcioniše na drugačiji način, odnosno da sva romska naselja tamo imaju svog predstavnika, na jednoj od sednica Gradskog veća došlo je do nesuglasica.
 
Kako nisam imao podršku svojih tadašnjih koalicionih prijatelja, ja sam odustao - navodi Selistarević.
 
Prema njegovim rečima, u vreme dok je on bio većnik, za Dekadu Roma iz gradskog budžeta bila su izdvajana simbolična sredstva.
 
- Imali smo 450.000 na godišnjem nivou, uglavnom za obeležavanje naših tradicionalnih praznika.

Najviše se potrošilo na obeležavanje Svetskog dana Roma. Bilo je sredstava za udžbenike, kao i za plaćanje mesečnih karata učenicima koji žive van Vranja – podseća Selistarević.

 

Planirana sredstva u budžeta Grada za Dekadu Roma
2007. - 1.600.000
2008. - 2.100.000
2009. - 4.000.000
2010. - 1.900.000
2011. - 450.000
2012. - 450.000
2013. - 2.500.000
2014. - 500.000

 

Ipak, njegova najozbiljnija primedba tiče se izrade strateških dokumenata na lokalnom nivou, na kojima bi trebalo da se zasniva finansiranje Dekade Roma.
 
Selistarević kaže da su postojali nacrti lokalnih akcionih planova za Rome, ali da ih Grad nije usvojio.
 
- U periodu od 2008. do 2010. napravljen je nacrt akcionalnih planova za obrazovanje, stanovanje, zapošljavanje, kulturu, omladinu i sport, koji se jednim imenom zovu strategija unapređenja položaja Roma.
 
Nažalost, to nikada nije došlo na dvevni red Gradskog veća i Skupštine.
 
Naravno, svima je jasno da usvajanje ovih dokumenata podrazumeva finansijska sredstva koja su daleko veća od onih koja smo dobili za obeležavanje naših praznika – navodi Selistarević.
 
KO IMA MONOPOL NA DEKADU
 
Jedna od brojnih primedbi koje ima predsednik nevladine organizacije “Romska suza” Dejan Bajramović takođe se tiče rada Romske kancelarije.
 

On tvrdi da je iz sastava tog tela, koje bi trebalo da ima sekretara i 11 članova, odavno istupilo sedam, ali da taj problem još uvek nije rešen.
 
- Od 2008 do danas, niko od nas, a ja sam kao republički koordinator za romska pitanja po funkciji bio postavljen za člana u toj kancelariji, nije dobio rešenje o razrešenju.
 
U toj kancelariji danas rade četiri člana – kaže Bajramović.
 
Prema podacima do kojih je došao OK radio, u lokalnom budžetu je za Dekadu Roma od 2007. do 2013 ukupno bilo planirano skromnih 13 miliona dinara, ali je veliko pitanje i da li je taj novac zaista utrošen na predviđeni način.

Naime, Bajramović ističe da su pare iz budžetske linije za Dekadu Roma trebalo da budu korišćene isključivo kao učešće lokalne samouprave u projektima koje bi finansirala domaća ministartsva i strani donatori, a ne za plaćanje raznih kulturnih manifestacija.
 
On dodaje da je SPS iz političkih razloga tako podržavao samo jednu romsku organizaciju koja je poslednjih godina stekla monopol na trošenje para iz lokalnog budžeta.
 

- Možda grešim, ali sam ubeđen da su sredstva rebalansom usmeravana na određena udruženja i proslave Đurđevdana, Vasuljice ili ne znam kojih romskih manifestacija, a ne bi trebalo da bude tako.
 
Mi u okviru budžeta grada za to imamo drugu stavku, iz koje sva udruženja, bez obzra na to da li su romska, bugarska ili makedonsta, mogu uzeti sredstva - objašnjava Bajramović.
 
On negira Stojančićeve tvrdnje da nije bilo dovoljno dobrih projekata, tvrdeći da lokalna samouprava jednostavno nije želela da podrži inicijative koje su dolazile iz romskog nevladinog sektora.
 
- U poslednjih desetak godina mi smo pisali Gradskom veću da hoćemo da se budžetskim sredstvima sufinansiraju projekti za odeđene romske mahale.
 

Recimo, hteli smo da sa omladincima uredimo romska groblja. Dobili smo dopis od nekoliko rečenica u kojem je navedeno da nema sredstava za te namene – kaže Bajramović.
 
Kada se podvuče crta, dometi Dekada Roma koja je na izmaku na lokalu su više nego skromni. Bajramović smatra da je dokaz za to ono što piše u međunarodnim izveštajima.
 
- U poslednjih nekoliko godina, u svim izveštajima evropskih institucija govori se da je najveći broj tražilaca azila sa juga Srbije. Dakle, to je efekat.
 
Da je Dekada Roma bila dobra, ne bi bilo toliko tražilaca azila – jasan je Bajramović.

 

Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji a implementira EPTISA Servicios de Ingenieria.Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

OK Radio

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: