VLASINA: Naša, a izuzetna

Lokalne vesti - Četvrtak 16.07.2015 - 10:09

Vranje - Vlasinsko jezero, kao i čitava Vlasinska visoravan, jedan je od srpskih prirodnih bisera, a svojom istorijom i aktuelnim trenutkom postaje i evropska prirodna vrednost.

težnje su da Vlasina postane netaknuti prirodni biser FOTO: OK Radio težnje su da Vlasina postane netaknuti prirodni biser FOTO: OK Radio
Ovu situaciju su svakako prepoznali u Surdulici, opštini kojoj Vlasina pripada najvećim delom, i koordiniranom akcijom više faktora uspeli da čitavo to područje bude proglašeno Predelom izuzetnih prirodnih odlika, i kao takvo ga stave pod zaštitu zakona.
 
Glavna bitka vezano za Vlasinu sada se vodi oko toga da se ovaj predeo napravi, ili očuva, kao netaknuti prirodni biser, velika oaza ekologije, primer do sada neviđen u borbi za zaštitu životne sredine u njenom izvornom obliku.
 
Podsetimo, Vlasinsko jezero delo je ljudskiih ruku - brana koja je pregradila istoimenu reku napravljena je pedesetih godina 20. veka, da bi napravila akumulaciju potrebnu za proizvodnju struje.
 
Ipak, netaknuta priroda Vlasine prisvojila je novonastalu akumulaciju, i sada je ovo jezero, iako veeštačko, jedno od poslednjih očuvanih životnih sredina u Srbiji u gotovo izvornom obliku.
 
Biljana Nikolić, Direktorka Turističke organizacije u Surdulici kaže da čitav posao oko Vlasine nije ni malo lak, ni jeftin.
 
- Počeli smo skromnim sredstvima, a danas odvajamo 42 miliona dinara godišnje za Vlasinu. Naša je najvažnija želja, naša je nasušna potreba da održimo ekološki status Vlasine kakav je on danas, i u tom smeru idu svi naši koraci.
 
Glavni problem koji nam se nameće je pravljenje kanalizaconog prstena oko jezera, i taj posao vredan je 25 miliona evra.
 
OBNAVLJANJE TRADICIJE
Na ovogodišnjem „Vlasinskom letu“ koje je početkom jula održano na Vlasini  predstavljen je i IPA projekt „Obnovljene tradicije Krajišta – faktor  za održivi ekonomski razvoj“, zajedničko delo partnerski organizacija – Surduličkog kulturnog centra, Regionalne zanatske komore iz Ćustendila i Centra za kulturu „Svetlost 1913“ iz sela Raždavica (Bugarska).
- Zanatskim sadržajima dveju regija i kulturno zabavnim programima folklornih ansambala iz Srbije i Bugarske, još više se doprinosi zbližavanju kultura i običaja dva naroda, njihovom međusobnom razumevanju i uvažavanju, i tako učvršćuju zajedničke evropske vrednosti.
Ekologija je svakako jedan od njih, a zaštita životne sredine naš primarni cilj – istakli su partneru na projektu.
Projekt „Obnovljene tradicije Krajišta – faktor  za održivi ekonomski razvoj“ koji finansira Evropska unija kroz IPA program prekogranične saradnje Bugarske i Srbije.
 
Začudo, mi imamo strane donatore voljne da daju polovinu sume, ali ne možemo da nađemo domaće izvore spremne da nam pomognu - kaže Nikolićeva.
 
Sa druge strane, Biljana Jovanović Ilić, predstavnica Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine kaže da je Vlada spremna da pomogne, ali da su uslov gotovi projekti.
 
- Vlasina mora biti očuvana u ekološkom smislu, tu nema dileme. I nema dileme da će Vlada pomoći.
 
Jedan od problema je i nedostatak razvojne agencije za jug Srbije. Možda ona i postoji, ali sa našim ministarstvom nema saradnju - rekla je Jovanović Ilić.
 
Za sada, ministarstvo je finansiralo izdavanje kapitalne monografije o Vlasini, koja je izdata pod naslovom „Predeo izuzetnih odlika Vlasina“, koju kao izdavači potpisuju “  Zavod za zaštitu  prirode Srbije u saradnji sa Direkcijom za građevinsko zemljište i puteve opštine Surdulica.
 
Knjiga je je štampana na mat kunsdruku, na 256 strana formata A5, sa oko 150 fotografija i u tiražu od 1.000 primeraka.
 
Reč je o jedinstvenom delu koje u 19 poglavlja, koje potpisuje isto toliko autora, pravi detaljan popis onoga što je Vlasina danas  - od njenih geografskih, preko istorijskih i vrednosti flore i faune, sve do ekonomskog značaja.
 
Ipak,glavna vrednost ove knjige su njene namere - zaštita ove jedinstvene životne sredine.
 
- Priroda je najkvalitetnija tamo gde nema čoveka. Prirodu grade i nadograđuju hiljade biljnih i životinjskih vrsta, a samo jedna je uništava, a to je čovek.
 
Utoliko je značajno naći tu meru prisustva čoveka, kako bi priroda bila bogatija, sadržajnija i u funkciji čoveka. 
 
To jeste i ostaće stalna borba – istakao je Sržan Belij iz zavoda za zaštitu prirode, inače urednik ovog izdanja.
 
Magistar Darko Jović iz ove institucije naglasio je da je srpska naučna literatura sada dobila potvrdu da je Vlasina, ukupno uzevši, po svim svojim prirodnim osobinama i vrednostima, jedinstveno područje ne samo u Srbiji.
 
- Tu jedinstvenost čine njen reljef i geografija, njena hidrologija i hidrogeografija, i po mnogo čemu jedinstveni flora i fauna sa ogromnim brojem primeraka biljnog i životinjskog sveta.
 
Na sve to nadograđuju se podaci o stanovništvu i kulturnoj baštini, a  celom projektu poseban pečat i značaj daju zaštita i upravljanje ovim nesvakidašnjim prirodnim dobrom - kaže Jović.
 
On je na promociji knjige „Predeo izuzetnih odlika Vlasina“ naglasio da je ova knjiga možda doprinos razrešavanju stalne dileme - kako ne narušiti prirodne lepote Vlasine sa svim njenim karakteristikama, a približiti je čoveku, staviti je u funkciju njegovih potreba.
 
Ma koliko je čovek kao jedinka, ali i kao društveno biće, opasnost za očuvanje prirodne sredine svuda, pa i na Vlasini,  bez upliva zajednice nema ni napretka neke oblasti.
 
Tako je opština Sudulica Vlasini podarila jedan prelep objekt, novi zgradu Informativnog centra za zaštitu životne sredine, na Vlasina  Ridu, gde se nalaze i stara škola i lokalna crkva.
 
Upravo u ovom prostoru održana je i promocija rečene monografije, u prisustvu čelnika Opštine i drugih zvaničnika.
 
Ovaj značajan centar, prvi na jugu Srbije specijalizovan za zaštitu životne sredine, otvoren je 3. maja 2015. godine, kao zajednički projekt Surdulice i bugarske opštine Ćustendil, koji je finansirala EU u okviru svojih IPA programa.
 
Višenamenski objekat sa oko 640 kvadratnih metara ima  ambulantu, mesnu kancelariju i mesnu zajednicu, galeriju i osam apartmana,  a deo je projekta vrednog 765.600 evra, u okviru kojeg je u Ćustendilu napravljeno urbano jezero u centru grada.
 
Ovaj ekološki projekt finansiran je sredstvima iz Programa prekogranične saradnje Srbija - Bugarska, u okviru projekta „Zeleno pogranično područje – investicija u prirodu“.
 
I tako, borba za očuvanje Vlasine neprekidno traje. U nju su uključeni svi - i lokalna zajednica, i država Srbija, ali i Evropska Unija.
 
Koliko je ovaj prostor značajan pokazalo je i ovogodišnje, 30. po redu Vlasinsko leto, koje je u četiri dana okupilo veliki broj ljudi iz Srbije, Bugarske i Makedonije. 
 
Bilo je tu sportista, planinara, rekreativaca, alli i običnih ljudi, željnih čiste, netaknute prirode.
 
Jedino ostaje nada da će Vlasina ostati čista, ekološka oaza i kada se igre smire, a ljudi odu.
 
Ali, to zavisi samo od nas.
 
Ovaj tekst objavljen je uz podršku Ministarstva kulture i medija Vlade Srbije, u okviru projekta „Ekologija - šansa juga Srbije“. Stavovi izneti u tekstu isključiva su odgovornost OK Radija i ni na koji način ne predstavljaju stavove i mišljenja Ministarstva kulture i medija.

 

OK RADIO

Vrati se na kategoriju Lokalne vesti

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: