Vranje kaska u borbi protiv korupcije

Vladavina prava - Ponedeljak 21.07.2014 - 21:47

U većini lokalnih javnih institucija u Vranju plan integriteta sačinjen je u predviđenom roku, ali ima i onih u kojima jednostavno ne znaju za tu zakonsku obavezu ili tvrde da se ona ne odnosi na njih.

ilustracija ilustracija

Izrada takozvanog plana integriteta je jedna od preventivnih mera za sprečavanje korupcije u javnim institucijama u Srbiji.
 
Zakonom o Agenciji za borbu protiv korupcije propisana je obaveza da državni organi, organizacije, organi teritorijalne autonomije, lokalne samouprave, javne službe i javna preduzeća donose ovakve planove koji zapravo predstavljaju samoprocenu izloženosti institucije rizicima za nastanak i razvoj korupcije, odnosno etički i profesionalno neprihvaljivim postupcima.
 

 

MANJA OVLAŠĆENJA DIREKTORA
 
Agencija je 2010. godine izradila i objavila smernice kojim je definisano sve što je neophodno za izradu plana integriteta i odredila 31. mart 2013. kao krajnji rok za završetak ovog posla.
 
Među onima koja su na lokalu zakonsku obavezu završili na vreme je i JKP „Komrad“, a Aleksandra Đorđević, koja je kao zaposlena u tom preduzeću bila deo tima zaduženog za izradu plana, kaže da su ovim dokumentom definisani rizici za nastanak i razvoj korupcije.
 

- Pretpostavljam da su u svim javnim institucijama rizici isti: prvenstveno su to javne nabavke, i sam rad sa strankama ako se odlučuje po predmetima u zavisnosti od toga ko je sa druge strane šaltera.
 
Mislim da ne postoji oblast našeg delovanja u kojoj ne može da se pojavi korupcija.
 
Do sada toga nije bilo, ali se nadam da donošenjem ovakvog akta delujemo preventivno - kaže naša sagovornica.
 
Ona navodi da je cilj izrade plana jačanje institucije, što podrazumeva podsticanje individualne čestitosti i profesionalizma zaposlenih, čime će se poboljšati kvalitet rada a samim tim i poverenje građana.

- Posebno bi trebalo raditi na tome da se korupcija, ukoliko se otkrije, ne zataškava, u smislu da bi direktor preduzeća mogao da odlučuje da li da prijavi ili ne prijavi takvo ponašanje, u zavisnosti od toga da li se radi o običnom radniku ili o nekom ko je na višem položaju – objašnjava Aleksandra  Đorđević.
 
Dakle, planom integriteta u „Komradu“ posebna pažnja je posvećena smanjivanju diskrecionih ovlašćenja prvog čoveka preduzeća.

 

Da bi korupcija bila otkrivena, važno je ohrabriti svedoke da je prijave, dok je obaveza države da uspostavi mehanizme njihove efikasne zaštite.

 

Aleksandra Đorđević ističe da je u toku izrada internog akta kojim će biti predviđene konkretne mere za postupanje ukoliko se koruptivno ponašanje ipak pojavi, te da u tom slučaju direktor ovog javnog preduzeća neće samostalno da donosi odluke.
 
- On nije jedini koji će da odlučuje o tome, pa se samim tim i smanjuje mogućnost da nešto sakrije ili ne postupi po prijavi.
 
Radi se o većem broju ljudi koji poznaju pravo, koji se bave tim poslom u Komradu, i koji bi zajedno trebalo da donesu odluku o tome kako bi trebalo postupati u slučaju pojave korupcije – kaže Aleksandra Đorđević.
 
Nažalost, u nekim lokalnim javnim institucijama proces izrade plana integriteta nije ni započet iako je rok istekao 31. marta 2013. godine.
 

Primera radi, direktor Sportske hale Darko Stanojković ovako odgovara na pitanje da li je u ovoj javnoj ustanovi napravljen pomenuti dokument.
 
- Nemamo taj plan jer ga nismo napravili. Iskreno, nisam video taj dokument, niti je nekakav dopis došao do mene da bih ja postupio po njemu – kaže Stanojković.
 
NE SEKIRAJTE SE
 
Prema podacima sa sajta Agencije za borbu protiv korupcije, u mnogim lokalnim javnim institucijama plan integriteta nije završen na vreme, a na spisku su, pored ostalih, Direkcija, „Vodovod“, „Novi dom“, Skijalište Besna kobila, Uprava Banje i Radio-televizija Vranje.
 
Direktor Skijališta Dejan Manić, na primer, tvrdi da ovo javno preduzeće nije bilo u obavezi da se bavi izradom pomenutog dokumenta, a posebno je zanimljivo to što većina direktora javnih preduzeća izričito tvrde da su plan napravili i da spisak Agencije nije precizan.
 
Štaviše, na konferenciji za novinare SPS-a, prisutni funkcioneri ove partije u ironičnom tonu izneli su niz zamerki na račun Agencije i pomenute zakonske obaveze.
 

Direktor Radio-televizije Vranje Zoran Veličković je, recimo, rekao da mnogo ne veruje u domete ove preventivne antikorupcijske mere, tvrdeći da je uradio ono što zakon nalaže.
 
- Dobio sam informaciju da se čak i mi nalazimo na spisku onih koji nisu ispunili ovu obavezu.
 
U kontaktu sa Agencijom za borbu protiv korupcije nam je rečeno da se mnogo ne opterećujemo time, jer će ionako vrlo brzo da se radi novi dokument, za 2015.
 
Verovatno su zaturili to negde, jer u početnoj fazi i kod njih ima propusta.
 
O samom planu integriteta ne bih da iznosim mišljenje, ali ako će to da nam pomogne u borbi protiv korupcije, onda smo mi daleko od te borbe – smatra Veličković.
 
Na drugoj strani, Dragana Krunić iz Agencije za borbu protiv korupcije kaže da je u dosadašnjem periodu od oko 4.000 javnih institucija u Srbiji pomenuti dokument sastavilo 2.200.
 
- S obzirom na to da se ovo prvi put radi u Srbiji, smatramo da taj podatak zaista predstavlja uspeh.
 
To postoji u Sloveniji, u Holandiji, pa se dešava da sve institucije ne dostave planove na vreme iako taj mehanizam tamo postoji godinama.
 

Naravno, očekujemo da će u sledećem ciklusu, od 2015, sve institucije sastaviti planove, jer sada znaju da im je to zakonska obaveza – kaže Dragana Krunić.
 
Ona ističe da će se na ovom poslu raditi u ciklusima jer se okolnosti u javnim institucijama menjaju, te da će se narednih godina najviše pažnje pokloniti edukaciji zaposlenih o važnosti preventivnih antikorupcijskih mera, od kojih je jedna i izrada plana integriteta.
 
Ona ističe da je potrebno da prođu bar dve godine da bi se videlo da li mere koje su predviđene planom daju neke rezultate, a da bi krajnji rezultat trebalo bi da bude zadovoljstvo građana uslugama koje pružaju javne institucije.
 
KAZNE U NAJAVI
 
Ipak, Agecija ima nameru da uvede novčane kazne za rukovodioce koji ne poštuju zakonsku obavezu.
 

- Sankcija u Zakonu, u smislu kažnjavanja, nije propisana. Mi smo pisali predlog, pošto će biti izmena i dopuna, da se uvede sankcija za direktore institucija koji ne budu sačinile plan inegriteta.
 
Mi, međutim, više idemo na to da ukažemo na značaj samog dokumenta, na edukaciju i rad sa javnim institucijama – navodi Dragana Krunić.
 
Ipak, ostaje utisak da izrada planova integriteta neće imati efekta ukoliko se u Srbiji ne usvoji zakon o zaštiti uzbunjivača, koji imaju veoma važnu ulogu u otkrivanju korupcije.
 
Trenutno postoji rupa u sistemu, na šta upozoravaju direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Tatjana Babić i poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić.
 
Da bi korupcija bila otkrivena, važno je ohrabriti svedoke da je prijave, dok je obaveza države da uspostavi mehanizme njihove efikasne zaštite.
 
Ukoliko se korupcija ne prijavljuje, sve mere su bespredmetne.

 

Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji a implementira EPTISA Servicios de Ingenieria.Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

OK Radio

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: