Zabrana zapošljavanja do kraja 2017. godine

Nacionalne vesti - Četvrtak 08.12.2016 - 07:42

I tokom sledeće godine radno mesto u javnom sektoru moći će da dobije samo onaj ko ima saglasnost vladine Komisije za nova zapošljavanja

Medicinski radnici će se zapošljavati samo uz odobrenje Vlade; FOTO: A. Vasiljević Medicinski radnici će se zapošljavati samo uz odobrenje Vlade; FOTO: A. Vasiljević



Tridesetdvogodišnji Goran, čije je puno ime i prezime poznato redakciji, već pet godina čeka stalno zaposlenje u Poreskoj upravi. Kad je, kao svršeni student Više poslovne škole počeo da radi u poreskoj administraciji, obećano mu je stalno zaposlenje. Od tada do danas potpisao je šest ugovora na određeno vreme.

 

Da bi ispoštovao zakon, poslodavac je pravio pauzu od mesec dana, a onda je, po nepisanom pravilu, Goranu nudio novi ugovor na godinu dana. Naš sagovornik se nadao da će mu posle 1. januara 2016. godine, kada prestane da važi zabrana zapošljavanja u javnom sektoru, biti ponuđen ugovor o stalnom zaposlenju. Međutim, u Izmenama i dopunama zakona o budžetskom sistemu, koji je prosleđen parlamentu na usvajanje, predloženo je da se zabrana zapošljavanja produži na još godinu dana. I da važi do kraja 2017. godine.

– Nisam razočaran, jer se odavno više ničemu ne nadam. Ostajao sam da radim u Poreskoj upravi, jer drugi izbor nisam imao. Čim bih našao bolji posao, otišao bih. Mnoge kolege su to već učinile – kaže Goran.

Naš sagovornik nije jedini koji čeka da se zabrana zapošljavanja ukine da bi mogao da dobije posao. Osim u Poreskoj upravi, na zaposlenje čekaju i radnici koji u zdravstvu platu primaju po ugovoru.

I jedan od mladih novinara RTS-a u sličnoj vrsti neizvesnosti radi već četiri godine.

– Situacija je takva da ne mogu da uzmem kredit, karticu ili čekove, jer mi radni odnos nije na neodređeno vreme. A sad sam još i honorarac. Inače, koliko znam, rukovodstvo RTS-a zaista gleda da reši status, ali očigledno da je sve u nadležnosti Vlade Srbije – kaže naš sagovornik koji je želeo da ostane anoniman.

Sa druge strane, posmatrano iz ugla republičkog budžeta, rezon Ministarstva finansija kao predlagača ovog zakona, jasan je. Zabrana zapošljavanja u javnom sektoru značajno je uticala na to da se rashodi za zarade drže pod kontrolom. U članu tri Izmena i dopuna zakona o budžetskom sistemu navodi se da se zabrana produžava do kraja 2017. godine, jer je to ocenjeno kao mehanizam za očuvanje kontrolisanog zapošljavanja.

„Produženo je važenje zabrane, budući da je navedena mera dala izuzetne rezultate u smanjenju obima rashoda za plate u budžetima svih nivoa vlasti, odnosno u celom javnom sektoru”, navodi se u obrazloženju ovog propisa.

Ipak, to što je na snazi zabrana zapošljavanja, ne znači da niko ne može da se zaposli. To je moguće, ali samo ukoliko vladina Komisija za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje to odobri.

Miloš Popović, državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, izjavio je pre nekoliko dana na Televiziji Pink da je tokom prošle godine ta komisija izdala oko 2.000 odobrenja za nova zapošljavanja.

Prethodne godine, komisija je dala nešto više od 9.000 odobrenja za nova zapošljavanja. Istovremeno je i odbila više od 11.000 zahteva za novo zaposlenje.

Ova mera uvedena je u decembru 2013. godine. Paralelno sa ovom merom, počevši od 2015. godine Srbija je, u skladu sa dogovorom sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) trebalo da smanjuje broj zaposlenih u državnoj upravi.

Prvobitno je bilo predviđeno da se broj zaposlenih do kraja 2017. godine smanji za 75.000 ljudi. Kasnije je Fiskalni savet taj plan ocenio preambicioznim. Međutim, u svojim izveštajima članovi Saveta vrlo često ukazuju kako je malo toga učinjeno kada je reč o racionalizaciji.

Prema budžetskom planu za 2016. godinu, broj zaposlenih u opštoj državi trebalo je da se smanji za skoro 30.000 ljudi. Međutim, analize Fiskalnog saveta pokazuju da je svega 10.000 prekobrojnih ostalo bez posla.

Računice pokazuju da se prirodnim odlivom svake godine iz opšte države penzioniše oko 15.000 zaposlenih. Osnovna ideja vlade bila je da se, nakon penzionisanja zaposlenih, poslovi koje su oni obavljali raspodele na preostale radnike bez zapošljavanja novih, i da se na taj način ostvari smanjenje ukupnog broja zaposlenih. Zbog toga je uvedena zabrana zapošljavanja, podsećaju u Fiskalnom savetu.

U pojedinačnim slučajevima – kada je zamena zaposlenog ipak neophodna, na primer, pri penzionisanju jedinog nastavnika matematike u školi, ili hirurga. odobrenje za to dobija se od komisije.

Ipak, ovakav način smanjivanja broja zaposlenih, iako je na prvi pogled bezbolan, Fiskalni savet ocenjuje kao jako loš.

„U penziju odlaze zaposleni svih kategorija, kako oni koji su viškovi, tako i oni koji su stručni i korisni, što ovaj proces u suštini čini nasumičnim i potpuno nekontrolisanim.

Ukoliko se kvalifikovani zaposleni u srednjem (i dugom) roku ne zamenjuju u obimu u kojem postoji objektivna potreba za novim radnicima (već samo po zakonom definisanoj stopi zamene od 5:1, prema kojoj na pet penzionisanih radnika može doći jedan novozaposleni), postepeno dolazi do otežanog funkcionisanja državnih institucija, pogoršanja dostupnosti i kvaliteta javnih usluga (obrazovanje, zdravstvo, bezbednost)”, upozoravaju u Savetu.

To, na kraju, negativno utiče na ekonomski rast i društveni razvoj. Uz to, u slučajevima gde su od ranije već postojali manjkovi zaposlenih, ograničena stopa zamene penzionisanih radnika bila je još štetnija, zaključuju u Fiskalnom savetu.
 

Politika, OK Radio

Vrati se na kategoriju Nacionalne vesti

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: