Brakova sve manje, razvodi sve češći

U fokusu - Ponedeljak 11.07.2016 - 21:49

U Vranju je u 2015. godini zaključeno 419 brakova, ili 5,1 brak na 1.000 stanovnika, dok je za to vreme razvedeno 69 njih, ili 164,7 na 1.000 zaključenih brakova, pokazuju zvanični podaci Zavoda za statistiku Srbije.

Razvodi kao normalno ponašanje: centar Vranja FOTO S. Tasić/OK Radio Razvodi kao normalno ponašanje: centar Vranja FOTO S. Tasić/OK Radio

U Pčinjskom okrugu, posle Vranja najviše je sklopljenih brakova u Preševu  353 i u Bujanovcu  258.  

Ova dva grada drže korak sa Vranjem kada je u pitanju i broj razvoda, ali mereno brojem stanovnika, tamo se više razvode, jer imaju po 43 razvedena braka, ili 1,1  i 1,4 na 1.000 stanovnika, dok je u Vranju 0,8 takvih slučajeva.

Na jugu Srbije u 2015. godini, na 1.000 stanovnika zaključeno je  svega 4,9 brakova, dok je u tom periodu na istom uzorku zabeleženo1,2 razvoda.

Pomerena je i prosečna starosna granica stupanja u brak u odnosu na period od pre desetak godina.

Tada su muškarci na ovim prostorima najčešće prvi put stupali u brak napunivši 28 godina, a devojke 24,6 dok prošlogodišnji podaci pokazuju da momci prvi put staju na ludi kamen sa 30,6 godina, a devojke sa 27,4.

Pre 13 godina bilo ih je 9.383 , a 2015. godine 7.528, što je minus od 1.855 brakova.

Takođe, statistika pokazuje da se na 1.000 zaključenih brakova na jugu i istoku Srbije razvede njih 254,1 što je više od jedne petine sklopljenih brakova.

Broj razvedenih brakova pre 13  godina iznosio je 284,9 na 1.000 sklopljenih.

U tom periodu  najšešće su se razvodili kod muškaraca oni koji su imali 40 godina, a kod žena 36,5.

U prošloj godini za raskid braka najčešće su se odlučivali oni koji su imali 43,3 godine, kada je reč o muškarcima, i 39,6 kod žena.

Direktorka vranjskog Centra za socijalni rad sociolog Slavica Stanojević  kaže da negativne tendencije vezane za instituciju braka, koje se ogledaju  kroz broj sklopljenih i broj razvedenih brakova, kao i  kod pomeranja granice prvog stupanja u brak, najčešće imaju isti uzrok, a to je ekonomska situacija i urušavanje sistema vrednosti.

- Ljudi se teže odlučuju na brak jer nemaju stalno zaposlenje i sigurnu egzistenciju da bi formirali porodicu.

Zbog toga i ne sklapaju brak i kasnije stupaju u bračnu zajednicu.

Što se tiče razvoda brakova, situacija je dosta  slična. Brakovi se uglavnom sklapaju nakon što dođe do trudnoće, kod onih koji mladi stupaju u brak, zbog toga što moraju, a onda kad dođe dete i kad se nema za egzistenciju, sve  nesuglasice i problemi polaze odatle.

Imamo dve u neku ruku ekstremne situacije, ili prerano stupanje u brak, ili u kasnijim zrelim godinama
- pojašnjava Stanojevićeva.

Ona dodaje da je institucija braka na ovim prostorima u velikoj krizi, toliko dubokoj i velikoj, i to blizu „drastičnog stadijuma“.

- Drastični stadijum znači da institucija braka više nema nikakvo značenje i smisao, a tu opet dolazimo do sistema vrednosti, koji je mogu slobodno da kažem okrenut na glavačke - kaže Stanojevićeva.

Statistika pokazuje da je najviše razvedenih brakova u trajanju od jedne do četiri godine, dok je prosečno trajanje razvedenog braka 13,1 godina.

Nakon razvoda, u više od jedne trećine slučajeva deca se dodeljuju majkama.

Stanojevićeva smatra da je pored poboljšanja ekonomske situacije  za promenu slike stanja braka na jugu zemlje potrebno raditi na predbračnom i bračnom savetovanju.

- Godinama unazad nam nedostaju savetovališta za ovako nešto.

Zatim, savetovališta za porodice u krizi da bi se radilo na prevenciji i savetavanju, kako bi se neke  promene na bolje postigle.

Uverena sam da tako nešto može da pomogne ljudima
- poručuje Stanojevićeva.

 

Ovaj segment programa OK Radija podržan je od strane grada Vranja u okiru medijskog projekta "Informisanje građana u službi javnog interesa". Stavovi izneti u prilogu ne odražavaju nužno stav grada Vranja.

OK RADIO

Vrati se na kategoriju U fokusu

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: