PRAVOSUĐE: Doveden u pitanje rad tužilaštva?

U fokusu - Sreda 03.02.2016 - 11:55

Nedavni (ne)izbor osnovnog tužioca u Vranju ostao je u senci izbora Surduličanke Danijele Trajković za višeg tužioca.

Oštra rasprava: Voodinelić i Dolovac FOTO OK RADIO Oštra rasprava: Voodinelić i Dolovac FOTO OK RADIO

Taj (ne)izbor prvog rukovodioca u Osnovnom javnom tužilaštvu (OJT), međutim, traje već šest godina, koliko i v.d. stanje u ovom organu, dok je u Višem tužilaštvu (VJT) izborom Trajkovićke u skupštini okončano posle šest godina.

Problem v.d. stanja u vranjskim tužilaštvima više je puta aktuelizovan poslednjih godina, posebno od strane rukovodilaca ovdašnjih sudova, imajući u vidu da je u Srbiji od prošle godine umesto sudske na snazi tužilačka istraga koja je u direktnoj zavisnosti sa sudskim postupkom i njegovim ishodom.

U stručnim, pravničkim krugovima otvoreno je ovih dana pitanje kakve su posledice toga što Narodna skupština Srbije, na dan kada je izabrala Trajkovićku i još neke više tužioce u Srbiji, istovremeno nije izabrala tridesetak javnih tužilaca, među njima ni osnovnog tužioca u Vranju iako su joj prosleđeni predlozi DVT i Vlade kao ovlašćenog predlagača.

Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, najpre treba znati da po članu 36, stav 1 Zakona o javnom tužilaštvu, ako javnom tužiocu prestane funkcija, republički javni tužilac postavlja vršioca funkcije javnog tužioca dok novi javni tužialac ne stupi na funkciju.

Takvo stanje po zakonu najduže može trajati godinu dana. U Vranju i još nekim sredinama je trajalo šest godina.

Mnogi su lokalni advokati, pa i zvanični predstavnici sudstva postavljali pitanje zakonitosti održavanja takvog stanja.

Naša poznata pravna teoretičarka i profesorka prava Vesna Rakić-Vodinelić podseća da je republički tužilac Zagorka Dolovac na mesto neizabranih javnih tužilaca (što je bio slučaj i u Vranju) ranije postavila zamenike u tužilaštvima.

- Ona, međutim, po Ustavu i Zakonu o javnom tužilaštvu to nije mogla da učini. Zašto? Najpre zato što po članu 159, stav 1 Ustava Srbije funkciju javnog tužilaštva vrši javni tužilac, tj. lice koje je na tu dužnost izabrala skupština.

Istu ideju ponavlja Zakon o javnim tužilaštvima u članu 12, stav 2, u kome piše: „Funkciju javnog tužilaštva vrši javni tužilac“.

Drugim rečima, bez javnog tužioca na njegovom čelu, nema ni javnog tužilaštva saglasno Ustavu i zakonu
- kaže Vodinelićka.

Da li to Vranje prethodnih šest godina za vreme trajanja v.d. stanja nije imalo tužilaštva? I još uvek nema OJT jer nema ni osnovnog tužioca?

Po rečima Vodinelićke, zamenik tužioca ne samo da nije lice izabrano od skupštine, već ni kao predlog od Državnog veća tužilaca (DVT). Zamenik nema ovlašćenja koja može imati samo javni tužilac kao monokratski organ, kao rukovodilac tužilaštva.
 
- To znači da nema ovlašćenja da odlučuje o izuzeću, ne može odlučivati o pravima zaposlenih, ne može rešavati sukob nadležnosti ni sprovoditi principe devolucije i supstitucije, niti davati obavezna uputstva.

Nema dakle ta javna ovlašćenja koja ima tužialac izabran u republičkoj skupštini, pa makar bio i deset puta imenovan kao vršilac funkcije tužioca. Republička tužiteljka mora znati ova pravila i ona ih, uverena sam, zna
- kaže Vodinelićka.

Republički tužilac Zagorka Dolovac objašnjava za OK portal da je postavljanje zamenika u tužilaštvima za vršioce funkcije javnih tužilacazakonom predviđen i uređen postupak kojim se u određenim slučajevima reguliše rukovođenje uprave u tužilaštvima“.

Imajući u vidu ustavne odredbe koje regulišu položaj javnog tužilaštva i nosilaca javnotužilačke funkcije, koje su detaljnije razređene zakonom, naglašava Dolovac, nikako se po njenom mišljenju ne može zaključiti da je postavljanje vršioca funkcije u Vranju i drugim gradovima bilo protivzakonito.

- Naime, članom 36 Zakona o javnom tužilaštvu, predviđeno je da ukoliko javnom tužiocu prestane funkcija, republički tužilac postavlja vršioca funkcije dok novi javni tužilac ne stupi na funkciju, a najviše na godinu dana.

Bitno je napomenuti da je članom 23 istog zakona, i to stavom, 2, propisano da zamenik javnog tužioca može bez posebnog ovlašćenja da preduzme radnju na koju je javni tužilac ovlašćen.

Članom 35 regulišu se situacije u kojima, kada je javni tužilac sprečen da rukovodi javnim tužilaštom, ili ako nije određeno ili nema uslova da se odredi rukovodilac javnog tužilaštva, ko i na kakav način određuje zamenika radi zamenjivanja javnog tužioca na toj funkciji i u tim poslovima
- objašnjava Dolovac.

Vodinelićka se ne slaže sa ovim obrazloženjem i odgovornost za ovakvo stanje pripisuje najpre Skupštini Srbije, pa DVT i na kraju na republičku tužiteljku koja je, kako kaže Vodinelićka, „ćuteći preuzela nadležnosti Narodne skupštine, umesto da alarmira ovlašćenog predlagača (Vladu) i organ koji vrši izbor - skupštinu.

- Time su ugrožene sve istrage koje sprovode javna tužilaštva bez izabranih javnih tužilaca jer će se s razlogom postaviti pitanje punovažnosti istražnih radnji koje sprovode tužilaštva - navodi Vodinelićka.

Dolovac ovo negira.

- Istrage ni u kom slučaju nisu ugrožene. Javno tužilaštvo je jedinstven organizam koji funkcioniše s ciljem progona izvršilaca krivičnih dela i njihovog pravednog kažnjavanja.

Tu funkciju zajedno vrše javni tužioci i njihovi zamenici koji su ovlašćeni da preduzimaju sve radnje kao i javni tužioci. Javno tužilaštvo je tako dizajnirano da funkcioniše u svakom momentu, bez obzira na personalna rešenja
- tvrdi Dolovac.

Ko je ovde u pravu, pokazaće vreme. Viši tužilac u Vranju Danijela Trajković, kojoj su po hijerarhijskom principu podređeni svi niži tužioci na području Pčinjskog okruga pa i osnovni tužilac u Vranju tj. aktuelni vršilac funkcije Milica Petković, nije imala komentar na pitanje da li su u proteklih šest godina naša tužilaštva radila zakonito ili ne.

- Na vaša pitanja u kojima tražite tumačenje Ustava i zakona ne možemo da damo odgovore s obzirom na to da nisu u nadležnosti ovog tužilaštva - odgovorila je kratko Trajkovićka na pitanja OK portala.

V.d. stanje u OJT Vranje se nastavlja. Skupština Srbije je zbog najavljenih izbora pred raspuštanjem.

Pitanje je kada će novi tužioci, njih tridesetak, biti izabrani u osnovnim tužilaštvima u Srbiji jer će o tome odlučivati neka nova skupština i neka nova vlast.

Dejan Dimić
 

OK RADIO

Vrati se na kategoriju U fokusu

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: