VRANJE: 23 miliona za poljoprivredu

U fokusu - Četvrtak 08.09.2016 - 22:26

Ovogodišnja budžetska ulaganja u poljoprivredu u Vranju iznose oko 23 miliona dinara.

Ilustracija FOTO Thinkstock Ilustracija FOTO Thinkstock

Za sadni materijal, sisteme kap po kap, pomoć pčelarima i slično odobreno je oko 13 miliona dinara, dok je za popravku seoskih puteva i razne  edukacija potrošeno dodatnih 10 miliona, navodi Aleksandar Janjić, većnik za poljoprivredu.

- Iako uskoro sledi rebalans budžeta u gradskoj kasi, do kraja ove godine neće biti izdvajana još dodatna sredstva za poljoprivredu.

Za narednu godinu pre svega pravimo jednu prezentaciju i ističemo naše komparativne prednosti u odnosu na neke druge krajeve.

Naša ideja je da unapedimo poljoprivredu, a od velikog značaja za tako nešto biće privlačenje investitora  koji mogu da ulažu u prerađivačke kapacitete, da se napravi lanac kooperanata  u delu voćarske i stočarske proizvodnje, i to prvenstveno mleka
- najavljuje Janjić.

Janjić najavljuje i da će na regionalnom nivou biti preduzeti koraci kako bi se ovakva ideja sprovela i u ostalim opštinama u Pčinjskom okrugu, radi daljeg zajedničkog organizovanja i nastupa na tržištu.

- Što se Vranja tiče, njegove komparativne prednosti u odnosu na ostatak Srbije su očigledne u oblasti proizvodnje maline i drugog sitnog voća, šljive i grožđa.

Ovo područje je pogodno i za stočarstvo, čak i za razvoj organskog stočarstva na Besnoj Kobili i Vlasini, a to su sve prednosti koje su zanimljive za sve ozbiljne proizvođače
  - pojašnjava Janjić.

Pored ovih aktivnosti, za skoro tri meseca nove vlasti u Vranju Janjić podseća i da je zbog obilnijih padavina ove godine javila i kritična tačka za poljoprivredu, na toku Vranjske reke u delu kod stare deponije.

Tu  je grad Vranje nakon prijave meštana pokrenuo inicijativu za čišćenje i sređivanje korita reke na tom području.
 
Poslednjih godina  grad Vranje radio je na razvoju poljoprivrede na ovom području kroz različite oblike agrarne politike, ali uprkos tim merama potrebno je dosta toga još unaprediti, kako bi ova grana privrede mogla da stane na crtu konkurencije iz ostalih delova Srbije, ali i evropskim zemljama.

Zorica Popović, prethodna većnica zadužena za resor poljoprivrede, podseća da je lokalna samouprava kroz različita podsticajna sredstva,  ulaganja u infrastrukturu, edukacije i aktivnostima na udruživanju poljoprivrednika, uložila velike napore ne bi li  za ovdašnje proizvođače od poljoprivrede napravila ozbiljan biznis.

 

- U cilju sticanja dobre prakse, upoznavali smo naše poljoprivrednike sa sa proizvođačima u Sloveniji, Austriji i Nemačkoj.

Grad je organizovao ta putovanja, koja su pored obilaska poljoprivrednih gazdinstava u tim zemljama, podrazumevala i posetu sajmovima, zavodima za poljoprivredu i nadležnim ministarstvima.

Videli smo kako funkcioniše poljoprivreda u tim zemljama, i to je ono što smo pokušali ovde da prenesemo i da radimo na tome da zaživi.

Najveća razlika između poljoprivreda ovih zemalja i naše ovde je u organizaciji.

Ovde je najneophodnije raditi na udruživanju poljoprivrednih proizvođača, kako bi oni mogli zajednički da nastupe pred otkupljivačima ili prilikom plasmana svojih proizvoda na tržištu.

To naši poljoprivrednici ne mogu sami da izvedu, pa je potrebno da im u tom prelaznom periodu država bude partner
- poručuje Popovićeva.

Ona dodaje i da većina ljudi ovde bavljenje poljoprivredom smatra marginalnim zanimanjem i posmatra je kao socijalnu kategoriju, dok je prema njenim rečima ova privredna grana u razvijenim zemljama ozbiljan i čist biznis.

Da bi neko bio uspešan poljoprivrednik, navodi Popovićeva, mora  da raspolažete određenim znanjem, koji po njenoj oceni i iskustvu, ovdašnji poljoprivrednici nemaju.

- Oni raspolažu znanjem koje su nasledili od svojih očeva i dedova, i to je najčešće tradicionalno znanje iz poljoprivrede.

A da bi dostigli standarde razvijenih zemalja, potrebno je savremeno znanje koje se stiče kroz školovanje.

Poljoprivredom se kod nas bave najvše oni koji nemaju  dovoljno obrazovanja za ovako nešto.

Veliki problemi poljoprivrede na ovim prostorima je usitnjenost parcela i loša infrastruktura.

Da bi smanjili taj problem izgradili smo oko 80 kilometara seoskih puteva.

Nedostaju nam sistemi za navodnjavanje i protivgradne odbrane, kao i naviknutost poljoprivrednika da osiguravaju svoja imanja, useve, voćnjake, životinje
- kaže Popovićeva.

Ona posebno ističe da je glavni nedostatak u poljoprivredi nepostojanje sigurnog tržišta i otkupa, ali i skladištenog prostora, kako bi proizvođači mogli da čekaju pravu cenu za svoje proizvode.
 
Popovićeva naglašava da je za tako nešto potrebno sagraditi nove hladnjače, ili otkupne centre klanice, a pre svega toga imati dobru primarnu proizvodnju, koja se može postići i kroz udruženja koja bi uticala na uniformnu proizvodnju.

Tek tako velike količine uniformne robe mogu onda da konkurišu na evropskom tržištu.

Da se zaključiti da je poljoprivreda  jedna od retkih oblasti oko koje se i vlast i opozicija slažu, jer i jedni i drugi ovoj oblasti  pridaju veliki značaj  i smatraju  je okosnicom budućnosti na ovim prostorima.
 

Ovaj segment programa OK Radija podržan je od strane grada Vranja u okiru medijskog projekta "Informisanje građana u službi javnog interesa". Stavovi izneti u prilogu ne odražavaju nužno stav grada Vranja.

OK RADIO

Vrati se na kategoriju U fokusu

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: