Da li je visoki IQ teret ili dar?

Zivot i stil - Ponedeljak 03.08.2015 - 11:37

Ako je sreća živeti u neznanju, znači li to da visok IQ predstavlja mizeriju?

Da li je inteligentnijima teže? Foto: Thinkstock Da li je inteligentnijima teže? Foto: Thinkstock

Široko je rasprostranjeno mišljenje da je lakše ljudima koji nisu dobro prošli kad se 'delila pamet', jer se oni ne zamaraju različitim stvarima zbog kojih pametniji ‘razbijaju glavu’.

Na izuzetno inteligentne ljude gleda se kao na pomalo neprilagođene individualce koji su puni ljutnje, frustracije i usamljenosti. Zamislite samo Virdžiniju Vulf, Alana Turinga ili Lisu Simpson. Reklo bi se da se za njih može vezati ona Hemingvejeva izjava da je sreća među inteligentnim ljudima najređa osobina.

Iako se pitanje da li su pametni ljudi nesrećniji može činiti trivijalnim, ono mnogima može da pomogne da se osećaju dobro u svojoj koži.

Činjenica je da je današnji obrazovni sistem usredsređen na poboljšanje naše akademske inteligencije, iako za sve nas postoje granice. IQ je i dalje primarni način merenja kognitivnih sposobnosti, a trošimo milione na to da treniramo mozak i možda poboljšamo kognitivne mogućnosti.

Ali, šta ako je naša potera za genijalcem u sebi nešto od čega bi trebalo da pobegnemo glavom bez obzira?

Prvi koraci u vezi sa traženjem odgovora na ovo pitanje, napravljeni su pre gotovo stotinu godina, u zlatno doba američkog džeza.

U to vreme pažnju je privlačio novi IQ test, koji se pokazao uspešnim u centrima za regrutaciju tokom Prvog svetskog rata, i 1926. godine kad je psiholog Luis Terman odlučio da ga isproba kako bi identifikovao grupu posebno nadarene dece.

Obavljajući testiranja u kalifornijskim školama i izdvajajući najbolje od najboljih, odabrao je 1.500 učenika koji su imali IQ iznad 140 (a među kojima ih je 80 imalo IQ viši od 170). Ta grupa je postala poznata pod imenom 'Termiti', a usponi i padovi koji su ih zadesili tokom života istražuju se do današnjih dana.

Najviše su razočarali - sami sebe

Kao što je i bilo očekivano, mnogi članovi Termita su postali bogati i slavni, od kojih he najuspješniji postao Džes Openhajmer, pisac poznate serije iz 1950-ih, 'I love Lucy'. U vreme emitovanja ove serije na televiziji, prosečna plata članova Termita bila je duplo veća od ostalih.

Ali, nisu svi članovi grupe ispunili očekivanja. Mnogi su se želeli da se bave plemenitim poslovima, pa su postali policajci, vatrogasci, pomorci ili daktilografi.

Zbog toga je Terman zaključio da intelekt i postignuća nisu uopšte nužno povezani. Niti je činjenica da je neko bio izuzetno pametan značila da će on sam biti srećan, budući da se tokom godina broj razvoda, alkoholizma i suicida kod Termita izjednačio s nacionalnim prosekom.

U doba kad su Termiti već bili na putu prema staračkom domu, iz njihovih primera mogao je da se izvuče zaključak da inteligencija ne znači nužno i bolji život.

U najboljem slučaju, veća inteligencija ne može da utiče na to koliko ćete vi biti zadovoljni svojim životom, a u najgorem - možete se osećati manje ispunjeno od drugih.

To ne znači da su svi ljudi koji imaju visok IQ automatski mučenici i genijalci, kao što to ume da prikaže popularna kultura, ali svejedno je intrigantno. Zašto se prednosti više inteligencije, dugoročno gledano ne isplate više?

Jedan od mogućih odgovora mogao bi da se krije u tome da, ako ste svesni svojih talenata, to je kao da imate svojevrstan teg oko noge.

Preostali živi članovi Termita devedesetih godina su bili upitani da pogledaju unazad na događaje koji su obeležili njihove živote. Umesto da uživaju u svojim postignućima, mnogi su izjavili da su često imali osećaj da nisu dorasli svim očekivanjima koja su pred njih stavljena u najmlađe doba, kad je okolina shvatila koliko su pametni.

Taj osećaj tereta, pogotovo kad se kombinuje s drugim očekivanjima, motiv je koji se često javlja kod nadarene dece.

Najupečatljiviji i najtužniji je primer matematičkog genija Sufijahe Jusofe. Devojčica se s 12 godina upisala na Oksford, ali je odustala pre završnih ispita i počela da radi kao konobarica. Nakon toga se bavila hotlajnom, gde je mnoge klijente zabavljala citirajući jednačine tokom seksi poziva.

B92, OK Radio

Vrati se na kategoriju Zivot i stil

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: