Kriza vladavine prava u Evropi

Svetske vesti - Petak 18.04.2014 - 12:06

Vladavina prava u Evropi je suočena sa najozbiljnijom krizom od kraja Hladnog rata, upozorio je generalni sekretar Saveta Evrope Trobjorn Jagland, uz konstataciju da je nepoštovanje ljudskih prava u Ukrajini otvorilo put vojnom angažovanju Rusije.

Jagland Jagland

U Ukrajini su odsustvo nezavisnog sudstva i nepostojanje kontrole koju bi trebalo da obezbede parlament i nezavisni mediji, omogućili široko rasprostranjenu korupciju i zloupotrebu vlasti. To je dovelo do socijalnih nemira i revolucije, naveo je Jagland u izveštaju o stanju demokratije na Starom kontinentu.

Izveštaj ima 72 stranice i biće objavljen, pošto ga početkom maja na samitu u Beču razmotre delegacije 47 članica Saveta Evrope.

Veći deo izveštaja posvećen je "vrlo zabrinjavajućim" izazovima u vezi ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

Navodi se da u 39 zemalja postoji diskriminacija pripadnika etničkih i nacionalnih manjina, da su u 30 država zatvori pretrpani, korupcija kao izazov postoji u 26 zemalja, policijske zloupotrebe su zabeležene u 23 članice Saveta Evrope, a ograničavanje slobode izražavanja u osam.

Problemi sa sudstvom su uočeni u 20 država, a duboko ugrađena korupcija u sudstvu je utvrđena u "mnogim" članicama Saveta Evrope, s tim da je u nekim sudski sistem "potpuno korumpiran", tvrdi se u izveštaju.

Kako bi se izbegla mogućnost da neke od članica Saveta Evrope blokiraju usvajanje izveštaja, u njemu se ne pominje o kojim se državama radi.

Jagland je objasnio da ti problemi nisu vezani isključivo za Istočnu Evropu, napominje londonski Gardijan.

Što se tiče ravnopravnosti polova, u izveštaju se navodi da u dve zemlje muškarci čine više od 90 odsto članova vrhovnih sudova. Jedna od te dve zemlje je Velika Britanija.

Savet Evrope je, sudeći po izveštaju, zabrinut i zbog postupanja policije i stanja u zatvorima u Severnoj i Zapadnoj Evropi, u istoj meri kao u Srednjoj i Istočnoj Evropi.

U izveštaju se ocenjuje da Evropa nije podeljena na zemlje gde postoje problemi sa zaštitom ljudskih prava i države gde ih nema.

Napominje se, međutim, da Stari kontinent može biti podeljen na zemlje spremne na saradnju u rešavanju tih problema i one koje tako nešto ne žele. Jagland namerava da sledeće godine održi samit šefova država, na kojem bi se utvrdio petogodišnji program aktivnosti vezanih za demokratsku bezbednost.

FoNet, OK Radio

Vrati se na kategoriju Svetske vesti

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: