Zbog previsokih novčanih kazni za prestupe u saobraćaju u Vranju je sve više onih koji se odlučuju da novčanu kaznu zamene zatvorskom.
Prekrsajni sud u Vranju
Statistika Prekršajnog suda pokazuje da je zabeleženo 15 takvih slučajeva, a da je moguće "ležati" maksimalno 60 dana.
Stanče Tasić, referent izvršenja iz ovog suda kaže da je dan proveden u zatvoru zamenjuje kaznu od 1.000 dinara.
– Onaj deo koji je nemoguće uklopiti u zatvorske dane naplaćuje se prinudnim putem, ali je mnogo manji od punog iznosa kazne, koji ponekad dostiže čak i 200.000 dinara – precizira Tasićeva.
Tasićeva napominje da je sve učestalija pojava da se prekršioci Zakona o saobraćaju odlučuju da na ovaj način isplate kaznu, pre svega zbog opšte besparice, “jer ljudi jednostavno ne mogu da zarade za kaznu”.
– I odloženo plaćanje na tri rate, kako nalaže zakon, za mnoge je neizvodljivo, naročito kada su kazne visoke – navodi Tasićeva.
Nadležni u vranjskom Prekršajnom sudu kažu da se u ovoj instituciji vodi posebna evidencija onih koji menjaju novčanu u kaznu zatvora, jer se radi o dobrovoljnoj odluci.
Među njima nisu samo prekršioci zakona u saobraćaju, već i oni koji su u novčano kažnjeni zbog remećenja javnog reda i mira.
Tasićeva napominje da visina kazni i u ovim slučajevima nije zanemarljiva jer se one kreću od 15 do 50.000 dinara.
A ovakvih predmeta u Prekršajnom sudu u Vranju je toliko da j samo u 2013. godini ostalo nerešeno 43 odsto od ukupnog broja predmeta u radu.
Sudije su preopterećene poslom, jer svako od njih godišnje treba da završi od 800-1.000 predmeta.
Prekršajni sud u Vranju ima svega sedam zaposlenih sudija iako pokriva šest opština Pčinjskog okruga (bez Preševa), odnosno blizu 200.000 stanovnika.
Velika je opterećenost sudija jer imaju od 800-1.000 predmeta u radu, a manji je i broj sudija, u odnosu na teritoriju koju sud pokriva.
Predsednik Prekršajnog suda u Vranju Dragan Stanković kaže da je u 2013. godini bilo ukupno 12.840 predmeta, od čega je završeno 7.326 a kao nerešeno ostalo 5.514.
- Nedostaje nam veći broj sudijskih pomoćnika. Velika je opterećenost sudija jer imaju od 800-1.000 predmeta u radu, a manji je i broj sudija, u odnosu na teritoriju koju pokrivamo i strukturu i složenost predmeta - navodi Stanković.
Prema njegovim rečima, smeštajni kapaciteti Prekršajnog suda ne odgovaraju uslovima rada sudija i sudskog osoblja, a loša je i opremljenost kompjuterima, što predstavlja neadekvatne uslove.
Situaciju dodatno komplikuje i podatak da se obim posla ne smanjuje.
- Broj prekršaja raste poslednjih godina i to iz oblasti javnog saobraćaja i privrede - kaže Stanković.
Najveći broj predmeta tiče se saobraćajnih prekršaja. Policijske uprava u Vranju u prošloj godini podnela je 4.096 zahteva za pokretanje postupka.
Tu svakako valja dodati i prijave za remećenje javnog reda i mira, kojih je u 2013. bilo 696.
Zato ne čudi stav Policijske uprave povodom efikasnosti Prekršajnog suda.
Prekršajni postupci traju dugo, u proseku od jedne do dve godine. Prekršajni postupak trebalo bi rešavati brže i efikasnije, imajući u vidu da je mali broj rešenih predmeta u odnosu na ukupan broj zahteva za pokretanje prekršajnog postupka koje je podnela Policijska uprava u Vranju u 2013. godini.
Štaviše, u Policijskoj upravi nisu zadovoljni ni kaznenom politikom koju sprovodi Prekršajni sud, tj. visinama izrečenih kazni.
- Smatramo da je kaznena politika od strane Prekršajnog suda u Vranju blaga, naročito prema prijavljenim licima koja su povratnici u vršenju prekršaja, kao i prema onima koji narušavaju javni red i mir nasiljem.
SLIČNO U VEĆEM DELU SRBIJE
Kada se govori o efikasnosti Prekršajnog suda u Vranju, valja imati na umu da se statistika broja rešenih predmeta na godišnjem nivou ne razlikuje bitno od drugih prekršajnih sudova u Srbiji. Primera radi, procenat rešenih predmeta u Prekršajnom sudu u Nišu iznosi oko 60, u Požarevcu 65, a u Gornjem Milanovcu 47 odsto.
Prekršajni sud u Vranju je uglavnom izricao novčane kazne, a mišljenja smo da bi u ovakvim slučajevima trebalo pooštriti kaznenu politiku i u većoj meri izricati kaznu zatvora – kažu u Policijskoj upravi u Vranju.
Među podnosiocima prekršajnih prijava spadaju i nadležne službe Grada Vranja.
Načelnik sekretarijata za inspekcijske poslove i zaštitu životne sredine Zoran Mihajlović navodi da su gradski inspektori u prošloj godini podneli stotinak prekršajnih prijava.
Najveći deo, polovina, odnosi se na prekršaje iz oblasti saobraćaja, evidentirani kontrolom linijskih i taksi prevoznika; tridesetak prijava je podneto zbog nepostupanja po nalogu komunalnih inspektora, a desetak zbog nepoštovanja odredbi o zoo-higijeni.
- Stoji zamerka da ažurnost i efikasnost Prekršajnog suda nije na zavidnom nivou, kao i da je visina izrečenih kazni mala, tako da one pre deluju stimulativno na počinioce nego destimulativno – smatra Mihajlović.
DO DALJNJEG BEZ INTERNET PORTALA
Kao i većina prekršajnih sudova u Srbiji, ni vranjski nema svoj internet portal koji bi omogućio bolju informisanost građana o radu ovog državnog organa. Prema rečima predsednika Dragana Stankovića, otvaranje internet prezentacije nije planirano do daljnjeg, jer Prekršajni sud u Vranju nema zaposlenog ITT tehničara.
On se gotovo u potpunosti slaže sa ocenom koju je izrekla Policijska uprava, dodajući da ponekad ima utisak da se Prekršajni sud više bavi socijalnim stanjem počinioca, nego posledicama koje u društvu može da izazove blaga kaznena politika.
Povodom toga, Mihajlović navodi jedan bizaran slučaj iz prakse:
- Imali smo situaciju da je vlasniku kafića , kome je podneta prijava zbog prekoračenja radnog vremena, izrečena simbolična novčana kazna, jer je, navodno, lošeg materijalnog stanja – kaže Mihajlović.
Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji a implementira EPTISA Servicios de Ingenieria.Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.
OK RadioVrati se na kategoriju Vladavina prava
Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.