Zašto nam se jede čokolada, a ne šargarepa?

Zivot i stil - Četvrtak 17.04.2014 - 07:11

Istraživači francuskog Nacionalnog centra za naučno istraživanje (CNRS) otkrili su zašto kod nekih osoba, naročito gojaznih, hrana bogata mastima stvara zavisnost baš kao i teške droge.

stockimages / FreeDigitalPhotos.net stockimages / FreeDigitalPhotos.net

U studiji, objavljenoj u časopisu "Molecular Psychiatry", francuski naučnici navode da mozak zapravo ne razlikuje čokoladnu tortu od kokaina.

Naime, trigliceridi, masnoće koje unosimo hranom, deluju poput teških droga na mozak koji nije u stanju da napravi razliku između te dve supstance, jer one direktno utiču na istu oblast - deo povezan sa tumačenjem zadovoljstva i nagrade.

Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu boljeg sagledavanja uzroka kompulsivnog ponašanja gojaznih osoba.

- Zašto smo u stanju da ustanemo noću da bismo pojeli kockicu čokolade, ali se nikada ne budimo zbog šargarepe? Hrana je biološka potreba, ali obroke najčešće doživljavamo kao zadovoljstvo, a upravo nas taj osećaj tera da posežemo za hranom - objašnjavaju francuski naučnici.

- Ponekad to postaje opasno: svake godine 2,8 miliona ljudi u svetu umre od posledica gojaznosti - ističu oni, navodeći kao glavni uzrok disbalans između unetih i potrošenih kalorija.

Ova patologija je, takođe, rezultat hemijskog procesa u mozgu. Šećer i masnoće su izvor energije za organizam, ali je mozgu, za funkcionisanje, potrebna samo glukoza.

U delu mozga koji je povezan sa zadovoljstvom i nagrađivanjem nalazi se enzim koji razgrađuje trigliceride - koji se nalaze u namirnicama bogatim zasićenim mastima kao što su pojedine vrste mesa, sir ili čokolada, a naučnici su pokušali da objasne taj proces.

Testirali su miševe kojima su direktno u mozak ubrizgali trigliceride da bi potom posmatrali promene u njihovom ponašanju. Miševi su delovali sito i bili su manje motivisani da aktiviraju polugu kako bi dobili neku poslasticu. Njihova ishrana je bila uravnotežena - jeli su kako namirnice bogate masnoćama tako i jednostavniju hranu.

Ponašanje miševa kojima je pomenuti enzim bio genetski eliminisan, bilo je obrnuto. Kod njih trigliceridi nisu bili razgrađivani u mozgu, te su oni pokazivali daleko veću motivaciju da dođu do poslastice i češće posezali za namirnicama bogatim masnoćama.

Što je izlaganje trigliceridama bilo duže, to su miševi bili više lenji i halapljiviji.

- Idealni uslovi za dobijanje na kilaži. Mozak se prilagođava kako bi dobio poslasticu, slično mehanizmu koji se javlja pri konzumiranju droga - navode istraživači.

Tako hrana bogata masnoćama gojaznima postaje nagrada baš kao i teške droge za narkomane.

- Naši rezultati po prvi put pokazuju da trigliceridi mogu da deluju poput teških droga na mozak, po sistemu "nagrađivanja", kontrolišući hedonističku komponentu ishrane - zaključili su stručnjaci CNRS-a.

TANJUG, OK RADIO

Vrati se na kategoriju Zivot i stil

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: