Božiću su se i u našoj kući najviše radovala deca. Pamtili smo ga po mnogo čemu, ali posebno po naninoj priči o krivom magarencetu i poklonima koje je donosilo. O njemu smo počeli da sanjamo još od praznika Detinci, tri nedelje pre Božića. Tada su nas otac i majka vezivali šalom ili kaišem za gvozdene šipke...
pročitaj ceo tekst >>Dimitrije Jovčić je rođen 14. oktobra 1889.godine u Vranju u imućnoj porodici. Osnovnu školu i nižu Gimnaziju završio je u Vranju, a potom je školovanje nastavio u Nišu da bi završio maturu u Beogradu, 1908. godine. Počeo je da studira Tehničke nauke u Beogradu, ali je uvidevši da to nije njegov poziv studije napustio i upisao...
pročitaj ceo tekst >>Vranje - Na izborima 1931. godina za narodnog poslanika iz Pčinjskog sreza učestvovali su bankar Mihajlo Lukarević, radikalski kandidat i režimski čovek, i Hadži Todor Dimitrijević, demokratski kandidat. Adžija, kako su Vranjaci zvali Todora, koristio je svremene metode u predizbornoj trci. Žestoko je napadao lokalnu vlast, a posebno sreskog načelnika. Išao je svuda po srezu....
pročitaj ceo tekst >>Po zavođenju diktature i uvođenja banovina, Vranje sa svojim srezom Pčinjskim postalo je deo Vardarske banovine čije je sedište bilo u Skoplju. Pored oblasne skupštine, kao osnovne upravne, sudske jedinice činile su opštine. One su za Srbiju bile uređene Zakonom iz 1903. godine, a za celu zemlju tek 1934. godine. Opština je svoje poslove...
pročitaj ceo tekst >>Vranje - U Vranju, između dva rata, političke stranke bile su te koje su organizovale birače, stvarale grupnu svest i građane izvodile na biralište za vreme održavanja izbora. Izborne borbe bile su, vrlo često, žestoke, praćene verbalnim uvredama, tučama koje su dovodile do krvavih obračuna. To je posebno važilo za pristalice Radikalne i Demokratske stranke.
pročitaj ceo tekst >>Vranje - Truba Bakije Bakića počeće po završetku Drugog svetskog rata, čudesnom silinom, zanosno da se prosipa kaldarmom niz Gornju čaršiju, pa pored kafane «Belo jagnje» naniže nošena vetrom sa Pržara da dopire do duša Vranjanaca, starih i mladih. To meko, mekamlijsko, iz duše sviranje, čas setno, sa suzom u očima, a čas veselo, razuzdano, bacajući...
pročitaj ceo tekst >>Vranje je nakon završetka Prvog svetskog rata dobilo pozorište u okviru Građanske kasine, 5. oktobra 1924. godine, kada je izvelo i svoju premijeru «Ženidba posle smrti». U “Vranjskom glasniku”, od 15. oktobra iste godine, pisalo je: «Režija je bila odlična i nju je izvodio g.Andra Popović, koji je u isto vreme i upravnik pozorišta. On...
pročitaj ceo tekst >>U Poljanici, planinskom kraju Vranja, u Golemom selu, Mijakovcu, Kruševoj glavi, Tumbi, Studeni, Mijovcu, Stancu, Sekirju, Vlasu, Gradnji i drugim selima, na svadbama posebna pažnja poklanjana je starejku i kumu i njihovim gostima. Oni se prvo smeštani, a na zidu iza njihovih leđa bili su postavljeni ćilimi. Meze i hranu prinosile su i služile žene aščike...
pročitaj ceo tekst >>Na jugu Srbije, u Vranju i okolini, u tradicijskoj svadbi, u noći između nedelje i ponedeljka, na vrhuncu slavlja i gozbe „pušta se dolija”. - Dolija starog svata je bila obavezna i išla je prva, a postojala je i kumova dolija, deverova retko. Ona označava trpezu za kojom ide redna čaša, kao i sama čaša...
pročitaj ceo tekst >>Ranutovac je selo, udaljeno od Vranja pet kilometara, ima preko 100 kuća, od 1948. godine broj stanovnika je skoro isti, oko 500 duša. Ljudi su dugovečni, posebno žene. Stariji žitelji Ranutovca sa setom se sećaju prohujalih vremena, svojih prvih ljubavi, proševina i svadbi. - Išli smo po sabori, igranke u okolna sela, znali smo ko...
pročitaj ceo tekst >>