Integracije koče i Srbi i Albanci

Vladavina prava - Ponedeljak 02.06.2014 - 11:05

Vranje - Albanski politički lideri tvrde da integraciju Albanaca u državne organe i institucije sistema koči nedostatak političke volje svih republičkih da sprovedu potpisane sporazume počev od tzv. „Čovićevog plana“ 2001. godine, dok Srbi uzvraćaju kako su za Albance uradili čak i više od onoga što je „stavljeno na papir“.

ilustracija ilustracija

Albanci kao ključne zahteve za uspostavljanje vladavine prava na jugu Srbije navode veću zastupljenost u državnim institucijama, ekonomski oporavak, službenu upotrebu jezika, pisma i nacionalnih simbola, decentralizaciju pravosuđa, bolju zdravstvenu i socijalnu zaštitu i slično.

Narodni poslanik albanske Partije za demokratsko delovanje (PDD) u Skupštini Srbije Šaip Kamberi kaže da je tzv. „Čovićev plan“ iz 2001. godine predvideo integraciju Albanaca u institucije sistema pre svega kroz njihovu participaciju u državnim organima i institucijama na jugu Srbije proporcionalno broju stanovnika.

Kamberi, koji je do nedavno bio i predsednik opštine Bujanovac, upozorava da razvoj situacije na terenu odudara od ovog dogovora.


- Na terenu imate republičke institucije koje su, dvanaest, trinaest godina od početka realizacije tog plana, i dalje u potpunosti etnički čiste.

Imate Službu za katastar koja se nalazi u zgradi Skupštine opštine Bujanovac u kojoj ne radi nijedan Albanac. Imate ovde jedanaest republičkih inspekcija koje deluju lokalno, a samo u prosvetnoj inspekciji radi jedan Albanac.

U ostalim nema nijednog, a imate ukupno 63 zaposlena.

Jedino je možda u policiji, i to u onom uniformisanom sastavu, stanje bolje jer je projekat multietničke policije iz 2001. godine to omogućio.

Ali, u komandnom delu policije nemate dovoljnu participaciju Albanaca, kao i u većini drugih državnih institucija koje na ovom području imaju svoje ispostave - navodi Kamberi.

TEŠKA EKONOMSKA SITUACIJA

Lider Demokratske unije doline (DUD) i zamenik predsednika opštine Preševo Skender Destani slaže se da je „Čovićev plan“ doveo do određene relaksacije međuetničkih odnosa u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, ali napominje da u nastavku nisu usledili adekvatni potezi države. Zbog toga, naglašava Destani, ekonomska situacija u tri opštine juga Srbije liči na katastrofičnu.
 

- Svedoci smo svi, i Srbi i Albanci, da u ove tri opštine gotovo ništa nije investirano u pogledu ekonomskog razvoja. To je dovelo do velike ekonomske krize i do toga da veliki broj mladih, Srba, Albanaca, Roma, napusti ovo područje. Mladi, a pretežno Albanci koji su u ovim opštinama većinsko stanovništvo, ne vide nikakvu perspektivu na ovom području - kaže Destani.  

Za trinaest godina preko Koordinacionog tela za jug Srbije uloženo je 75 miliona evra kroz razne investicije, a još 35 miliona obezbedila je međunarodna zajednica.

Šef Koordinacionog tela Zoran Stanković kaže da je nakon njegovog dolaska na čelo ovog vladinog tela, posle pregovora sa albanskim liderima, napravljena neka vrsta strategije delovanja u sedam tačaka koju je usvojila Vlada Srbije.

On dodaje da je Vlada i u prošloj godini učinila mnogo na afirmaciji prava Albanaca.

 

Iz Koorodinacionog tela tri opštine juga Srbije, mimo redovnih budžeta, dobijaju godišnje oko 250 miliona dinara, za 2013. čak 260 miliona. To predstavlja povećanje budžeta za 9 odsto što nije slučaj u ostalim opštinama u Srbiji.
 

 

Izgrađeno je porodilište u Preševu - investicija od milion i po evra. Obezbeđeno je još toliko za izgradnju zgrade odeljenja subotičkog Ekonomskog fakulteta u Bujanovcu.

Oko 250 učenika srednjih škola redovno dobija stipendije, kao i preko trideset studenata iz ovih opština koji studiraju u Novom Sadu. Isplaćene su lane i odštete zbog poplava u Levosoju, izgrađeni planirani infrastrukturni objekti.


Davane su i subvencije lokalnim firmama u 2013. u iznosu od 600.000 evra.

Stanković podseća na to da se dijalog dve strane, da ne bi bilo zamene teza, sada odvija u prisustvu predstavnika OEBS-a.
 

Ima stvari koje je država prihvatila, a dosad nije ispunila, priznaje Stanković, ali i naglašava da albanski lideri predimenzioniraju taj problem.

- Od trideset šest osoba koje je trebalo primiti u državne organe, nije primljeno dosad samo njih šestoro. Ostali su primljeni.

Te stvari će se sada kroz ove razgovore sa Albancima u potpunosti definisati i razrešiti onako kako to predviđaju zakoni ove države, Ustav i propisi koji regulišu prava nacionalnih manjina - navodi Stanković.

Republički poslanik iz Bujanovca Šaip Kamberi, međutim, i pored ovih poteza o kojima govori Stanković glavnu prepreku ka integraciji Albanaca u državni sistem na ovom području vidi u nedostatku političke volje svih dosadašnjih srpskih vlada od 2001. godine do danas.

Potrebno je da se problemi Albanaca rešavaju i u praksi, a ne samo na papiru, naglašava Kamberi.

- Iako smo u više navrata započinjali politički proces za rešavanje nagomilanih problema, iako je bilo obećanja od predstavnika Vlade iz Beograda, malo toga je učinjeno.

Konkretno, bila je pokrenuta inicijativa tokom 2010. godine za zapošljavanje 63 službenika Albanca u državnim institucijama, međutim i ta je namera iskompromitovana.

Naime, ne samo da nisu zaposleni Albanci odavde, već su dovedeni Srbi iz nekih drugih krajeva, što znači da nisu ispoštovani ni lokalni Srbi koji žive u Bujanovcu i Preševu – kaže Kamberi.
 

Ovakva situacija na terenu, po mišljenju Kamberija, ima ozbiljne posledice.

- Albansko stanovništvo nema poverenja u institucije i organe ove države, a po našem mišljenju ključ stabilizacije jeste u izgradnji poverenja u institucije.

A to se omogućava na taj način što se pripadnicima svih etničkih grupa u državi daje jednak pristup tim istim institucijama.

To je obaveza koja proizilazi iz svih međunarodnih dokumenata, a Srbiju na to obavezuju i pregovaračka poglavlja 23 i 24 u procesu pridruživanja EU - podseća Kamberi.

ALBANSKI BOJKOT

Zamenik predsednika opštine Bujanovac i predstavnik Srba Stojanča Arsić kaže, međutim, da Albanci sa juga Srbije ponekad i preteruju u zahtevima prema državi, često čineći to, kako kaže Arsić, u dnevnopolitičke svrhe.

Albanski lideri tako sami koče proces integracije i ostvarenja prava ove manjinske zajednice, neretko zbog međusobnih ličnih antipatija, navodi Arsić.

- Primera radi, neki Albanci su bojkotovali izbore za Nacionalni savet Albanaca samo zato što oni nisu bili kandidati za predsednika, a nije da su se kandidati nešto mnogo razlikovali jedni od drugih.
 

Mislim da je glavni kamen spoticanja taj popis koji Albanci bojkotuju. Nadam se da će njihovi lideri u narednom periodu uvideti da je sprovođenje tog procesa jedna neophodnost i neminovnost nakon čije bi realizacije tenzije na jugu Srbije sigurno splasnule - mišljenja je Arsić.

Arsić naglašava da su Srbi od starta podržali proces integracije Albanaca, ali da pojedini albanski lideri zloupotrebljavaju tu podršku u dnevnopolitičke svrhe, tvrdeći da država Srbija nije ništa učinila za njih, što je netačno, kaže Arsić.

- Objektivno, stvari se na terenu odvijaju u dobrom smeru i dosta toga je za Albance učinjeno na planu izgradnje infrastrukturnih objekata, obrazovanja, kulture, definisanja simbola nacionalne manjine i obezbeđivanja udžbenika na albanskom jeziku - tvrdi Arsić.

Šef Koordinacionog tela Zoran Stanković takođe ne opravdava bojkot nekih važnih procesa u ovom delu države od strane Albanaca.
 

- Ako je popis planiran na tom prostoru kako bi se na osnovu broja popisanog stanovništva kreirala i politika države na tom području u raznim oblastima, a Albanci to opstruiraju, onda mi nemamo prave podatke na osnovu kojih bismo rešavali postojeće probleme.

To opterećuje funkcionisanje države, jer bez tačnih podataka mi ne možemo da reagujemo na pravi način – smatra Stanković.

On dodaje da je zbog nekih neopravdanih primedbi druge strane u ceo pregovarački proces uključen OEBS, pa se sada svi razgovori vode u prisustvu ljudi iz ove međunarodne organizacije.

- Sada se tačno evidentira šta je urađeno, šta u narednom periodu treba uraditi, kao i šta je to što je država obećala, a eventualno nije ispunila i obrnuto.

Kada se krene sa analizom urađenog, vidi se da te njihove tvrdnje da država ne čini ništa nisu zasnovane na činjenicama. O tome govori i podatak o uloženim sredstvima na ovom području od 2001. godine od 110 miliona evra - kaže Stanković.
 

Predsednik Nacionalnog saveta Albanaca Galip Bećiri upozorava, međutim, da država dodatno otežava proces integracije time što smanjenje budžet za rad tog manjinskog saveta.

- Pretprošle godine dobili smo od države 16,5 miliona dinara, a ove 13,2 miliona. Sa tim parama teško da možemo da pokrijemo potrebe - treba isplatiti plate za osmoro zaposlenih, izdvojiti sredstva za projekte u oblasti kulture, informisanja, obrazovanja, upotrebe jezika i pisma - kaže Bećiri.

MANJE NOVCA ZA NACIONALNI SAVET

Šef Koordinacionog tela Zoran Stanković priznaje da su sredstva za rad Nacionalnog saveta Albanaca smanjena, ali u skladu sa zakonskom odredbom da se ona određuju srazmerno popisanom broju stanovnika.

 

Za trinaest godina preko Koordinacionog tela za jug Srbije uloženo je 75 miliona evra kroz razne investicije, a još 35 miliona obezbedila je međunarodna zajednica.

 

- Mi smo zajedno sa gospodinom Bećirijem analizirali situaciju i sa vladinom Kancelarijom za ljudska i manjinska prava pokušavamo da to ispravimo tako što će im se obezbediti dodatna sredstva - otkriva Stanković.

Zamenik predsednika opštine Preševo Skender Destani skreće pažnju na to u kojim oblastima mora naročito delovati nova srpska vlada ukoliko želi punu integraciju Albanaca u institucije sistema.

- Nova vlada mora raditi na zadovoljavanju prava Albanaca, kako kolektivnih, tako i individualnih, a pre sve u političkom i socijalnom smislu, u pravcu zadovoljenja zdravstvenih i obrazovnih potreba - kaže Destani.

Poslanik Kamberi dodaje da se nada kako će nova Vlada Srbije imati više sluha za probleme Albanaca.

- Očekujemo da će novi ljudi pokazati više volje da se ovaj proces konačno realizuje i da se naši problemi ozbiljnije uzmu u razmatranje - zaključuje Kamberi.

 

Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji a implementira EPTISA Servicios de Ingenieria.Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.


 

OK Radio

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: