Nazad

Obeležena 107. godišnjica bitke na Bregalnici

Izvor: OK Radio - Lokalne vesti - Utorak 30.06.2020 - 11:27

Državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Antić u ime Vlade Republike Srbije predvodio je ceremoniju polaganja venaca i odavanja počasti u mestu Kalenica kod Štipa, na mestu nekadašnje spomen-kosturnice sa posmrtnim ostacima 6.000 srpskih ratnika, palih u Bregalničkoj bici.

Mesto slavne srpske pobed eu Drugom balkanskom ratu. Foto: FB

Vence su takođe položili i odali počast ambasadorka Republike Srbije u Republici Severnoj Makedoniji Dušanka Divjak Tomić, izaslanik Odbrane Vojske Republike Srbije Steva Kotarlić, gradonačelnik Štipa Blagoj Bočvarski, predsednik Opštine Centar Saša Bogdanović, kao i udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova i pojedinci.

Od 2015. godine obeležavanje Bregalničke bitke je sastavni deo Državnog programa obeležavanja godišnjica istorijskih događaja oslobodilačkih ratova Srbije.

Organizator državne ceremonije je Odbor Vlade Republike Srbije za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, Ambasada Republike Srbije u Republici Severnoj Makedoniji i opština Štip.

Bitka na Bregalnici vodila se u vremenu od 30. juna  do  9. jula  1913. godine.

Posle Prvog balkanskog rata, srpske i bugarske diplomate se nisu mogli dogovoriti oko podele teritorija koje su povratile od Osmanskog carstva.

Srbija je, po saveznom ugovoru, smatrala da se rešenje spora preda arbitražnom sudu Rusije.

Ali Bugarska, pod uticajem vojničke partije, a podsticana Austrougarskom, nije htela da sačeka rešenje ruskog cara,
već je 30. juna 1913., bez najave rata, izvršila prepad na srpsku i grčku vojsku i time započela rat, a u isto vreme i bitku na srpskom frontu.

Prostor na kome se odvijala bitka, proteže se od Carevog vrha na Osogovskoj planini, pa niz oba njegova grebena, koji se spuštaju na jug i jugozapad, obema stranama Zletovske reke do njenog ušća u Vardar.

U bici su učestvovale 1. i 3. armija, 7 pešadijskih i 1. konjička divizija (127 bataljona, 253 topa i 33 eskadrona), svega oko 176.000 boraca sa 253 topa sa srpske strane; sa bugarske strane 4 armija, makedonsko-jedrensko opolčenje, 4 divizije i 3 brigade (95 bataljona, 230 topova), oko 130.000 boraca.

Srpski plan za bitku zasnivao se na ratnom planu, koji je predviđao strategijski doček bugarskog napada na bregalničkom frontu i po odbijanju ovoga, prelaz u nastupanje treće srpske armije u vezi sa Grcima.
 

Uprkos tome što je plan predviđao napad Bugara, a srpska vojska je donekle bila na oprezu, ipak se nije znalo vreme bugarskog napada i bitka je bila iznenadna za nju.

Gubici kod 1. i 3. srpske armije bili su oko 20.000 mrtvih i ranjenih, kod 4. bugarske armije oko 30.000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih.

Najžešći boj je doživela timočka divizija, koja je uspešno branila juriše dvaputa nadmoćnijih Bugara.


 

Komentari

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: