Nazad

Uranijumske žrtve očekuju odgovornost za zločin

Izvor: OK Radio - Lokalne vesti - Četvrtak 24.05.2018 - 07:19

Novoformirana komisija za utvrđivanje posledica NATO bombardovanja počeće svoj rad prvo od Vranja, najavili su njeni predstavnici, navodeći da u ovom reonu postoji devet kontaminiranih lokacija koje bi trebalo nanovo istražiti.

Pljačkovica ponovo emituje strah u Vranju. Foto: S.Tasić/OK Radio

Međutim, broj od devet lokacija koje će biti analizirane odnosi se na čitav Pčinjski okrug, gde su pored Vranja  gađane još i lokacije u okolini Preševa i Bujanovca.

Na području Vranja NATO bombarderi su su na obližnjem brdu Pljačkovica gađali repetitor RTS - a bombama koje su sadržale osiromašeni uranijum.

Istražujući posledice bombardovanja general Slobodan Petković, nekadašnji  momoćnik ministra odbrane SRJ, izneo je podatak da je zračenje na Pljačkovici nakon bombardovanja bilo 8.000 puta veće od prirodnog.

Prema zvaničnim podacima, na jugu Srbije je od 2002. do 2006. godine urađena dekontaminacija terena, na četiri lokacije koje su bombardovane osiromašenim uranijumom, pa i na samoj Pljačkovici.

Sve što je pronađeno, uklonjeno je i smešteno u skladištenim prostorima „Nuklearnih objekata Srbije“.

Gradimir Jovanović, predsednik Udruženja uranijumskih žrtava u Vranju, komentarišući  formiranje komisije i najavu njenog rada, podseća da su pored Pljačkovice, na jugu Srbije projektilima sa uranijumom gađani i Bratoselce, Reljan i Bogdanovce u blizini Preševa i Bujanovca.

- To su četiri lokacije, ne znam kako su oni pobrojali devet, možda na jednoj lokaciji ima više mesta gde su pale bombe, pa je tako računato.

To nije ništa novo da je Pčinjski okrug jedini u centralnoj Srbiji koji je gađan  takvom municijom.

Udruženje uranijumskih žrtava je među prvima davalo podatke nadležnima o ovom problemu.

Najpoznatiji je slučaj žrtava bombardovanja uruanijumom su radnici “Vodovoda” koji su išli da rade sanaciju terena kod repetitora.

Oni su u godinama koje su usledile svi osim jednog preminuli od karcinoma.

Najlakše je krenuti odavde, jer je ovde najlakše naći i materijalne dokaze.


U Vranju ljudi umiru, a mi se nadamo da će se naći način da se porodicama žrtava i obolelima nekako pomogne, pa polažemo nadu i u sudske procese protiv NATO
- kaže Jovanović.

Sedmorica od osmorice radnika “Vodovoda”  koji su bili angažovani da postave zaštitnu ogradu oko bombardovanog repetitora RTS - a na Pljačkovici 1999. godine, umrli su kasnije od karcinoma pluća i debelog creva.

Njihove porodice to dovode u vezu sa činjenicom da su oni udahnuli radioaktivne čestice koje su se nalazile u bombama sa osiromašenim uranijumom  koje su ispaljene na ovo brdo 1999. godine prilikom NATO agresije na SRJ.

Prilikom odlaska na Pljačkovicu radnici “Vodovoda” nisu imali nikakvu zaštitnu opremu.

Božidar Đorđević, u vreme bombardovanja tehnički direktor “Vodovoda”, potvrdio je  ranije za OK Radio da su radnici koji su išli na Pljačkovicu u godinama koje su usledile umrli, iako nisu bili stari, a u momentu angažovanja niko od njih nije imao više od 50 godina.

Mi smo dobili zadatak od Ratnog štaba, da pošaljemo grupu ljudi da oiviči taj bombardovani prostor.

Tada su nam garantovali da na Pljačkovici nema opasnosti i da ljudi neće da ulaze u deo koji je gađan, već da samo ograde taj prostor.

Ti ljudi su otišli bez ikakve zaštitne opreme jer je rečeno da nema potrebe za tim, jer oni neće ulaziti u gađani prostor, već će samo postaviti stubiće i trake da se obeleži taj deo brda
- seća  se Đorđević.

On dodaje da su svi radnici koji su otišli na Pljačkovicu bili u tom momentu mladi, u proseku su imali 30 - ak ili 40 - ak godina, jer je u preduzeću praksa da kada napune 50 godina budu raspoređeni na poslovima koji ne zahtevaju veliko fizičko opterećenje.

Prema raspoloživim informacijama, prvi radnik koji je preminuo bio je Miroslav Jović, koji je odmah posle bombardovanja dobio rak pluća, a umro je 2004. godine u 52. godini života.

Druga žrtva je Goran Mitić, koji je umro 2009, u 46. godini života od raka pluća.

I osmi radnik “Vodovoda”, oboleo je od karcinoma pluća i trenutno je na lečenju.

Prema zvaničnim podacima, na jugu Srbije je od 2002. do 2006. godine urađena dekontaminacija terena, na četiri lokacije koje su bombardovane osiromašenim uranijumom, pa i na samoj Pljačkovici.

Sve što je pronađeno, uklonjeno je i smešteno u skladištenim prostorima „Nuklearnih objekata Srbije“.

Upravo te tri godine čekanja na dekontaminaciju, dale su povod  javnosti da u vezu dovede činjenicu da je Vranje sa širom okolino lider u Srbiji po broju obolelih od novih vrsta karcinoma i broju maligniteta uopšte, kao i smrtnosti od ove bolesti.

Prema ranijim podacima Zavoda za javno zdravlje u Vranju, u 2006. godini u Pčinjskom okrugu zabeležen je porast obolelih od malignih bolesti.

Te godine su  registrovana 743 pacijenta, a već u godinama koje su usledile, zabeleženo je 520 novih slučajeva obolelih od kancera.

Najveći porast u tom periodu beleži se kod broja obolelih od malignih tumora pluća i organa za varenje, i to za za oko 24 odsto.
 

Komentari

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: