Izvor: OK Radio - U fokusu - Utorak 10.12.2019 - 00:14
Priča o Ruži Kačarević (93) iz Klinovca kod Bujanovca, koju je OK Radio pronašao u Vranju kako prosi, retko kog je ostavila ravnodušnim.
Tim tragom, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, baku Ružu posetila je Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti.
Baka Ruža, bez obzira na pomoć koju dobija od države, starost provodi u veoma teškim usllovima, živeći sa posinkom i njegovom ženom, koji takođe spadaju u kategoriju socijalno ugroženih ljudi.
- Sve ukazuje na to da ne postoji dilema da su naši najstariji sugrađani, naročito oni koji žive u ovako udaljenim mestima i nemaju često porodica, najugroženiji.
Slučaj Ruže Kačarević samo je primer koji ukazuje kolike su razmere problema.
U ovom slučaju postojala je efikasna reakcija Centra za socijalni rad, a opet to nije bilo dovoljno.
Baka Ružaa živi u uslovima nedostojnog čoveka uprkos svim zakonskim merama koje su preduzele nadležne institucije i tu bi trebalo i dalje nešto menjati - zaključuje Jankovićeva.
Trošna kuća u čijem podrumu živi baka Ruža od nedavno ponovo nema struju. Na spratu živii sin Ružinog posinka, sa ženom i troje male dece.
U podrumu, bez vode i kupatila, uz šporet, koji često dimi, greje se baka Ruža.
- Neću u tuđinu, gde nikoga ne poznajem, ko će da me pogleda i ko će ruku da mi pruži.
Od kako sam bez čoveka ostala, nemam nikoga. Ovde bar imam njih koji su tu da ne padnem i umrem sama - priča Ruža.
Njilaz Ameti, direktor Centra za socijalni rad u Bujanovcu, kaže da sudbina baka Ruže nije usamljen slučaj na ovom području.
- Mi pomažemo koliko možemo, tako da oko 1.300 porodica prima socijalnu pomoć u opštini Bujanovac.
Baka Ruža dobija tuđu negu i pomoć od 10.500 dinara. Ljudi koji žive sa njom, čovek koga je ona prihvatila kao sina, nema dokumenta u Srbiji već u Severnoj Makedoniji, pa on nema pravo na pomoć.
Takođe, u više navrata smo pomagali baka Ruži i u vidu jednokratne novčane pomaći - dodaje Ameti.
Podsetimo, Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 10. decembar za Dan ljudskih prava 1950. godine kako bi skrenula pažnju „naroda sveta“ na dve godine ranije potpisnu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, kao prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava.
Danas u Srbiji, svedoci smo kršenja ljudskih prava gotovo svakodnevno, a ljudska prava najstarijih osoba su jedna od najugroženijih, pokazuju izveštaji nadležnih institucija.
S.T.
Ovaj tekst proizveden je uz pomoć i podršku grada Vranja u okviru projekta "Živimo zajedno a ne jedni pored drugih". Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu isključiva su odgovornost OK Radija i ne izražavaju stavove i mišljenja grada Vranja.
Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.