Biti ROKENROL: Priče o pesmama koje su MENJALE SVET (FOTO)

U fokusu - Sreda 29.01.2020 - 00:40

U okviru proslave Dana grada Vranja, Biblioteka „Bora Stanković“ je organizovala predstavljanje knjige „Biti rokenrol“ dvojice cenjenih ljudi od pera, Pece Popovića i Mihajla Pantića.

Mihajlo Pantić i Peca Popović u Vranju FOTO: G. Mitić/OK Radio Mihajlo Pantić i Peca Popović u Vranju FOTO: G. Mitić/OK Radio
Iako je prvo izdanje knjige „Biti rokenrol“ objavljeno pre devet godina, interesovanje ne jenjava i predstavljanja se organizuju bez prestanka, po celom prostoru bivše Jugoslavije, pa čak i u Beču i Parizu.
 
To je sasvim neočekivano jer je ovo knjiga koja je pisana iz najdublje moguće strasti, kazao je Mihajlo Pantić.
 
- Peca Popović govori iz središta stvari, kao neposredni, ne samo svedok, već i učesnik mnogih važnih događaja i svega onoga što je taj fenomen pratilo u drugoj polovini 20. veka.
 
Ja sam, sa druge strane, jedan od onih koji kažu da sve ono što su napisali u životu, na ovaj ili onaj način, postoji u vezi sa rokenrolom kao umetnošću koja je, bez sumnje, obeležila drugu polovinu prošlog veka.
 
Ta smela, ali sasvim tačna teza potvrđena je činjenicom da je jedan od najvećih rok pesnika, Bob Dilan, dobio Nobelovu nagradu, te verujem da ne postoji nijedan relevantan umetnik iz ovog perioda, bez obzira na umetničku formu, a da, na ovaj ili onaj način, nije usvojio iskustvo rokenrola – rekao je Pantić.
GLAVNI UREDNIK SA 24 GODINE
Ja sam bio glavni urednik u „Džuboksu“ sa 24 godine, dakle novina u velikoj Jugoslaviji sa tiražom od 100.000, priča Peca. O tom vremenu i toj zemlji se prića svašta, ali ja ću vam reći nešto važno. Ja sam bio glavni urednik tih i još jednih novina u novinskoj kući „Politika“ a da nisam bio član partije. Da li verujete da danas neko može biti urednik nekih novina a da nije član neke od partija na vlasti?
 
Tekstovi u knjizi su pokušaj da se taj period opiše kroz pesme koje su meni bile važne, kaže Peca Popović.
 
- Nekad je muzika o kojoj pričamo bila nerazdvojni deo naših života; uz nju ste osvajali neke slobode i borili se za neka prava, a danas to uz muziku ne možete.
 
Danas su neke druge stvari važne, angažman u muzici ne postoji kao nekada, teme su davno potrošene dok živimo u svetu koji je sasvim drugačiji.
 
Zanimljivo je i da se knjiga o akterima srpske muzičke scene koja je štampana na ćirilici, prodaje na prostorima gde smo mislili da ćirilice više nema; to je jedan od uspeha ovog izdanja – rekao je Peca Popović.
 
Od početne, manje-više imitativne forme i benignog oblika zabave, rokenrol je, isprva stidljivo i sporadično, a onda sve izrazitije, dobijao crte novog oblika umetničkog izražavanja, navodi Pantić.
 
- Tada poznate grupe ostavile su iza sebe reproduktivnu fazu, sasvim se posvećujući stvaranju vlastite autorske muzike.
 
Onda je došao novi talas, došli su neki mladi, znatno obrazovaniji i ambiciozniji ljudi i zahvaljujući tome, danas imamo tu vrstu istorije za koju sa punim pokrićem možemo da kažemo da je to naša autentična, umetnički relevantna činjenica – ističe Pantić.
ZLATNI DEČACI PRVI NA SVETU
Beogradski „Zlatni dečaci“ su 1964. u Radio Beogradu snimili svoju verziju teme iz „Labudovog jezera“ Čajkovskog. Od radija do PGP-a ima 160 koraka, ali je ploča sa tom numerom prvo objavljena nskon godinu dana u Holandiji. „Zlatni dečaci“ su prva rok grupa na zemaljskoj kugli koja je obradila neko delo klasične muzike. Tek 1996. godine je grupa dočekala da ta pesma bude objavljena na CD-u PGP RTS-a, navodi Peca Popović.
 
Kao jednu od veoma važnih stvari, Peca Popović ističe pokretanje lista „Džuboks“.
 
- Amerikanci se hvale najstarijim rok časopisom na svetu „Crawdaddy“ čiji je prvi broj izašao 29. februara 1966, štampao se na šapirografu u 1.500 primeraka i prodavao od Bostona do Njujorka.
 
Mi imamo „Džuboks“, objavljen 1. maja 1966. godine na 64 stranice u boji, koji je imao tiraž od 100.000 primeraka, rasprodat za tri dana u celoj Jugoslaviji.
 
Prvi broj kasnije najvećeg muzičkog časopisa na svetu „Rolling Stonea“ izašao je 17 meseci posle „Džuboksa“, i to u Americi koja je tada imala 219 miliona stanovnika; imao je tiraž od 40.000, a prodat je u 8.000 primeraka – kaže Peca.
 
Još jedan kuriozitet vezan je i za januar 1967. godine kada je TV Beograd pokrenula emisiju „Koncert za mladi ludi svet“ u kojoj su isključivo emitovane numere domaćih rok grupa, snimljene filmskom kamerom.
 
To još uvek niko u svetu nije radio i začetak je forme video spota koja je, zvanično, nastala osam i po godine kasnije pesmom „Bohemian Rhapsody“ grupe Queen.
 
- Emisija je emitovana ponedeljkom od 18:30 do 19 časova. zbog čega u Jugoslaviji nije postojao šesti čas u školama, jer su svi bežali da gledaju „Koncert za mladi ludi svet“.
 
Tada je doneta revolucionarna odluka televizije da se TV Dnevnik emituje od pola osam umesto u sedam, što je ostalo do današnjeg dana, a svedoči o ogromnom interesovanju za tu muziku – seća se Popović.
 
Rokenrol je tih godina bila planetarno važna stvar za mlade ljude, a Beograd, odnosno Jugoslavija, centar trećeg sveta, što se danas zaboravlja.
 
- Ja sam bio na prvoj turneji YU grupe po Bugarskoj 1972. godine kada su oni imali objavljena samo dva singla.
 
Bugari su u svim halama pevali sve pesme YU grupe, jer su ih čuli na Radio Beogradu, a on se tada slušao sve do Vladivostoka – priseća se Peca Popović.

Foto Galerija

Peca Popović i Mihajlo Pantić: Biti rokenrol

OK Radio

Vrati se na kategoriju U fokusu

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar:
Sarlo akrobata
29.01.2020. , 07:52
Predivni Peca ❤️