Šta su anksiozni poremećaji, kako se ispoljavaju i koje vrste postoje

Zivot i stil - Sreda 19.03.2025 - 11:04

Na bogatom repertoaru iracionalnih strahova koje tipično srećemo kod fenomena anksioznosti, značajno mesto ima strah od gubitka kontrole.

Foto: Shutterstock/pathdoc Foto: Shutterstock/pathdoc

Ovaj strah je vrlo čest simptom anksioznosti i može se javiti praktično kod svih anksioznih poremećaja.

Generalizovani anksiozni poremećaj se karakteriše pojavom strepnje, zebnje, slutnje povezane sa najmanje dve ili više svakodnevne i uobičajne situacije. To su osobe koje tokom većeg dela dana stalno slute da će se nešto loše dogoditi. Stalno im je u glavi prisutna misao koja počinje sa „šta ako…..“.
 
Agorafobija je strah koji se javlja najčešće kao posledica predhodnih paničnih ataka ili neke traumatske situacije. Glavna karakteristika je da se osoba plaši da uđe u određene situacije, ili, ako uđe i javi se strah, beži iz tih situacija.
 
Socijalna fobija se karakteriše neadekvatnim i intenzivnim strahom od negativne procene drugih ljudi. Javlja se u situaciji kada se osoba nalazi u socijalnim relacijama.
 
Jednostavna fobija je strah koji se javlja od jedne određene situacije ili objekta. Recimo strah od vožnje liftom ili avionom, strah od visine, insekata, psa, krvi.
 
Opsesivno – kompulzivni poremećaj je najteži od svih anksioznih poremećaja. Karakterišu ga opsesije i kompulzije. Opsesije su nametljive neprijatne misli, slike i impulsi. One se umeću u normalan misaoni tok, prekidaju ga, veoma su neprijatne i za osobu najčešće neprihvatljive sadržine, obašnjava dr Mladenović.
 
Strah od gubitka kontrole nad ponašanjem
 
Strah od gubitka kontrole nad ponašanjem je karakterističan za opsesivno kompulzivni poremećaj.
 
Opsesivne misli agresivnog sadržaja, na primer, da se udari slučajni prolaznik ili da se povredi bliska osoba, su osnova na kojoj se može razviti ovakav strah.
 
Osoba se stalno preispituje, strahuje i analizira da li bi ona to zaista mogla da uradi, da li će moći da izdrži i odupre se agresivnom impulsu.
 
Slično je i kod opsesija sa religijskom, suicidalnom i seksualnom tematikom. Na primer, osoba može strahovati da će glasno opsovati Boga u crkvi, da se neće odupreti impulsu da povredi sebe ili da seksualno zlostavlja slabiju osobu.
 
Za vreme paničnih napada, bilo u sklopu paničnog poremećaja ili kod drugih paničnih stanja, strah od gubitka kontrole nad ponašanjem je česta pojava. Iznenadni nalet vrlo intenzivnog straha praćen burnim telesnim simptomima koji karakteriše napad panike na misaonom planu, često je praćen idejom da će osoba izgubiti kontrolu nad sobom.
 
Osoba se boji da neće znati šta da radi, da će možda juriti besciljno, vikati, „govoriti gluposti“, biti agresivna prema drugima i da će sebe nekim postupkom osramotiti.
 
Strah od gubitka kontrole nad telesnim funkcijama
 
Strah od gubitka kontrole nad telesnim funkcijama se uglavnom sreće kod fobičnih stanja straha.
 
Najčešći oblici socijalnog straha od gubitka telesne kontrole povezani su sa povraćanjem na javnom mestu i gubitkom kontrole nad fiziološkim radnjama, kao što su mokrenje, posebno u situacijama kao što su vožnja autobusom, liftom, na pismenom ispitu koji dugo traje, pri poseti prijateljima i slično.
 
Kada su smetnje izražene, kod ovih osoba je prisutan paralizirajući strah da neće moći da održe telesnu kontrolu u određenim situacijama. Posledično, javlja se ponašanje izbegavanja koje je tipično za fobična stanja.
 
Kod agorafobije, gde se panični napadi mogu manifestovati telesnim simptomima u vidu vrtoglavice, nestabilnosti ili nesvestice, strah od pada na javnom mestu je vrlo čest simptom.
 
Osoba u tim situacijama ima doživljaj da će se onesvestiti i pasti, ili da će kolabirati. Ovo je takođe jedan od vidova straha od gubitka telesne kontrole.
 
Strah od gubitka kontrole nad mislima
 
Strahovi od gubitka kontrole nad mislima i emocijama su u bliskoj vezi, imaju različite forme ispoljavanja i najčešće su opsesivni fenomeni.
 
Osoba može verovati da bi se njene misli na neki način mogle otuđiti i preuzeti kontrolu nad njom, ili da bi mogla izgubiti kontakt sa umom ili uvid u njegov sadržaj. Ovde se logično nadovezuje strah od gubitka razuma odnosno ludila.
 
Strah od gubitka kontrole nad emocijama se odnosi na mogućnost da osoba bude preplavljena snažnom i neželjenom emocijom koja bi mogla voditi u nepredvidivo i opasno ponašanje, na primer, u slučaju ljutnje i besa. Može se javiti i zabrinutost od gubitka kontrole nad svim emocijama što se tumači kao gubitak razuma odnosno uvod u ludilo.
Stetoskop.info

Vrati se na kategoriju Zivot i stil

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar:
 //