Lako otimaju, teško plaćaju

Vladavina prava - Petak 22.08.2014 - 12:33

U ovom trenutku pred Osnovni sudom u Vranju vodi se 14 postupaka radi utvrđivanja visine naknade za imovinu koju je u postupku eksproprijacije lokalna samouprava oduzela Vranjancima.

ilustracija ilustracija

Na sajtu Direkcije za izgradnju i razvoj stoji podatak da je dug Grada prema građanima 100 miliona dinara, ali prema rečima direktora ovog javnog preduzeća Dragana Stojkovića, tačan iznos ne može biti poznat jer su sudski postupci još uvek toku.
 
NEMA TAČNE EVIDENCIJE
 
Poseban problem predstavlja činjenica da Direkcija nema jedinstvenu bazu podataka o tome kada je i za koje potrebe vršena eksproprijacija i kome je sve u prošlosti plaćena naknada, što znači da se mogu pojaviti i novi tužioci.
 
- Grad i Direkcija nikada nisu ustrojili evidenciju o dugovanjima na ime eksproprijacije.
 
Zbog tog problema, koji je kao posledicu imao da su se nekada naslednici javljali i po drugi put za isplatu eksproprisanog zemljišta, Direkcija je 2009. naručila softver za evidenciju građevinskog zemljišta u javnoj svojini koje je eksproprisano i plaćeno, ali ta evidencija još uvek nije završena, tako da u ovom trenutku niko ne može zvanično da kaže koliko to Grad, odnosno Direkcija duguju po ovom osnovu – navodi Stojković.
 

Radi izgradnje ulica i drugih objekata od javnog interesa, lokalna samouprava u postupku eksproprijacije od građana može oduzeti neku nepokretnu imovinu uz isplatu odgovarajuće naknade.
 
Prema važećim propisima, u slučaju potrebe nadležna služba pokreće postupak i podnosi pisanu ponudu o obliku i visini naknade za eksproprisanu imovinu.
 
Visinu naknade za zemljište utvrđuje Poreska uprava, dok visinu naknade za biljne kulture i objekte utvrđuju veštaci odgovarajuće struke.
 
Grad Vranje je tokom poslednjih decenija više puta sprovodio ovakav postupak, a direktor Direkcije navodi da je oduvek bilo problema sa isplatama, jer su mnogi građani smatrali da će najpravedniju odluku o visini naknade dobiti na sudu.
 
- Mi smo jedno vreme pokušavali da preko gradskog budžeta ustrojimo politiku i da umolimo ljude da im plaćamo na rate, ali je to jako loše išlo.
 
Praksa je bila da se naplata obavlja preko sudskog rešenja, odnosno blokadom računa Direkcije. Problem, međutim, u smislu velikih isplata, postoji od 2009. godine, kada je izmenjen Zakon o planiranju i izgranji.
 
Cene se od tada uzimaju od Poreske uprave, pa je Sud ubrzao postupke, tako da su svi predmeti koji su vođeni decenijama došli na naplatu. U našoj Finansijskoj službi smo videli da je u poslednjih desetak godina na ime eksproprijacije isplaćeno oko 180 miliona dinara – obajšnjava Stojković.
 

Nekadašnji direktor Direkcije Dejan Stanojević, pak, navodi da Skupština donosi odluku o tome koliko će se platiti za metar kvadratni oduzetog zemljišta, te da je u njegovo vreme 80 odsto građana prihvatalo ponudu. Tužbi je, međutim, bilo i tada.
 
- Nisu to bile neke velike cifre. Kada se donese presuda, račun grada bi bio blokiran i tužioci su isplaćivani. Koliko se sećam, za nekoliko godina, naplaćeno je desetak miliona dinara - tvrdi Stanojević.
 
GOTOVO JE KAD SE NAPLATI
 

Ipak, najveći broj sporova odnosi se na delove placeva (30 do 200 metara kvadratnih) koji su oduzimani zbog izgradnje ulica. Veći broj građana tužio je 2006., 2007. i 2008, a aktuelni direktor Direkcije Dragan Stojković navodi da neki do naknade za imovinu koju im je oduzela lokalna samouprava zarad javnog interesa nisu mogli da dođu ni posle više od 30 godina.
 

- Postoji premet iz 1980, kada je Stanoju Simonoviću oduzeto 5.000 metara kvadratnih zemljišta sa stambenim objektom za potrebe formiranja Bunuševačkog groblja.
 
To do danas nije isplaćeno, a spor je na sudu i u finansijskom smislu težak je oko 15 miliona dinara, što će biti veliki teret za Grad – kaže Stojković, napominjući da je za potrebe isplata naknada za eksproprisanu imovinu u gradskom budžetu za 2014. izdvojeno 57 miliona dinara, od čega je već isplaćeno 16 miliona.
 
Odgovornost za dugogodišnje trajanje procesa vezanih za postupak eksproprijacije svakako leži na pravosuđu, a predsednik Osnovnog suda u Vranju Stojadin Stanković tim povodom kaže da je od strane predsednika Vrhovnog kasacionog suda donet program kojim je predviđeno da se svi stari predmeti u ovoj materiji okončaju do 15. novembra 2014, što znači da bi pravda u predmetu Stanoja Simonovića posle tri i po decenije mogla da bude zadovoljena.
 

- Definisali smo predmete starije od 10 godina i sve sudije su dobile nalog da ih reše do 15. novembra. Većinu starih predmeta su zadužile sudije koje nisu postupale u njima, a cilj je da se ubrza postupak – tvrdi Stanković.
 
On dodaje da je prema međunarodnim standardima postupak gotov ne onda kada sudska odluka postane pravosnažna, već kada se potraživanje naplati.
 
Na drugoj strani, advokat Miloš Simić ne veruje da će stari predmeti biti rešeni do sredine novembra i dodaje da problemi sa naplatom eksproprisane imovine imaju više uzroka.
 

- Pre svega, zakonska regulativa je u poslednjih 10-15 godina menjana više puta. Dalje, posle reforme našeg pravosudnog sistema, vanparničnom problematikom u Vranju se bavi samo jedan sudija, što mislim da je za grad ove veličine malo.
 
U eksproprijaciji je najvažnija cena, a ona koju nudi Grad Vranje nije adekvatna. Tu dolazimo do ključnog problema, a to je postupak veštačenja – navodi Simić.
 
Na drugoj strani, direktor Direkcije Dragan Stojković smatra da su mišljenja koja su davali veštaci privatnih tužioca najvažniji uzrok dugotrajnih postupaka, ali ne i jedini.
 
- Oni su sukobljavali mišljenja sa veštacima koje je angažovala Direkcija, pa sud nije mogao da donese odluku jer su se njihove cene drastično razlikovale.
 
Možda je osnovni problem u tome što Grad nije isplaćivao imovinu onda kada je oduzimao, nego se čekalo da građani tuže.
 
Moram da kažem da za zemljište na Bunuševcu tužilac nikada ne bi dobio na tržištu vrednost koju mu sada dodeljuje sud – smatra Stojković.
 

AUTOPUT
Postupak eksproprijacije zemljišta za potrebe izgradnje autoputa pored Vranja vođen je daleko efikasnije.
 
Primera radi, na deonici od Donjeg Neradovca do Srpske kuće (7,97 km) eksproprijacija je završena relativno brzo, a vlasnici oduzete imovine uredno isplaćeni. Za prve četiri klase zemljišta ponuđeno je 750 dinara, za preostale 650.
 

 

Za dvorišta je plaćano 850 dinara, dok se vrednost objekata utvrđivala veštačenjem. Broj onih koji su bili nezadovoljni ovim cenama i pokrenuli sudske sporove bio je vrlo mali.
 
Draganu Kostiću je u Donjem Neradovcu za potrebe autoputa 2009. eksproprisana najveća površina.
 
- Oduzeli su mi dve njive. Po kursu u to vreme, cena je bila oko 10 evra po kvadratu.
 
Nisam bio zadovoljan jer mislim da zemljište vredi više, ali mogu da kažem da su mi novac isplatili vrlo brzo, za nedelju dana - navodi Kostić.


Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji.
Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

OK Radio

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: