Posle haosa, bolji dani za pravosuđe?

Vladavina prava - Ponedeljak 10.03.2014 - 12:49

Vranje - Posle poražavajućih efekata reforme pravosuđa iz 2010. godine, stvari se posle nove teritorijalne organizacije pravosuđa od 1. januara 2014. i formiranja osnovnih sudova u Bujanovcu i Surdulici menjaju na bolje, ocena je čelnih ljudi pravosuđa Pčinjskog okruga.

Sud u Surdulici Sud u Surdulici

Ambiciozno zamišljena reforma pravosuđa iz 2010. godine trebala je da obezbedi građanima Pčinjskog okruga, kao i ostalima u Srbiji, ako ništa drugo, barem pravo na fer i pravično suđenje, kao i brže ostvarivanje prava pred sudom.

Navodno je namera bila i usklađivanje srpskih propisa sa zakonodavstvom Evropske unije. Ništa od toga se nije desilo, a rezultati reforme su poražavajući.

Prema ocenama stručnjaka, reforma je izrodilo pravo „poltronsko pravosuđe“ čiji su predstavnici više brinuli o tome da ne načine nekakav nesmotreni gaf i ne daj bože ostanu bez posla, nego što su vodili računa o poslu, ažurnosti i pravima građana.

Sve u svemu, reforma sprovedena na jugu Srbije nazvana je najobičnijom „čistkom“ kadrova, sa namerom izvršne da pod kontrolom drži sudsku vlast.


Ovde su 1. januara 2010. godine bez posla ostale iskusne sudije i tužioci koji su, očito, nekome zbog nečega smetali. To je, slažu se mnogi, bila fatalna greška reforme u Pčinjskom okrugu.
 

SUDIJE NA ULICI

Pored bivšeg okružnog tužioca Milana Božilovića i opštinskog Zareta Dinića, krajnje je bio čudan odlazak sa funkcija (i to bez ikakve argumentacije iz Visokog saveta Sudstva i Državnog veća tužilaca) nekoliko iskusnih sudija i zamenika tužilaca - Gorana Despotovića, Ninoslava Avramovića, Slavice Stojiljković, Dušanke Antić, Miroslava Manasijevića, Stane Mitić, Radice Ristić i još nekoliko njih.

Nije reizabran ni dotadašnji predsednik Okružnog suda, a danas vršioc funkcije, praktično, tog istog suda (koji je samo promenio ime u „viši“) Dragana Stefanovića.

Od njihovog odlaska 2010. okružno pravosuđe je u v.d. stanju, jer su na rukovodeća mesta došli tzv. „vršioci funkcija“ i to traje i danas, četiri godine posle.

- Ne kažem ja - započinje priču Stefanović - da su tada svi zasluživali da ostanu. Bilo je onih koje je stvarno trebalo odstraniti jer su bili nestručni, nedostojni i neefikasni.

Ali, način na koji je to urađeno, kako su naše sudbine skrojene posle decenija u pravosuđu, bez ikakvog obrazloženja - to je bilo skandalozno!

I najveći zločinci imaju pravo na postupak, da se upoznaju sa predmetom, sa odlukom i optužbom, da dobiju pravo na žalbu. Mi smo bili uskraćeni za bilo šta, preko noći isterani na ulicu.

 


Sve u svemu, reforma sprovedena na jugu Srbije nazvana je najobičnijom „čistkom“ kadrova, sa namerom izvršne da pod kontrolom drži sudsku vlast.

 

Kako je reforma krenula, tako se i nastavila. Umesto da sude efikasno i po pravdi, naše nove sudije i tužioci postali su deo svojevrsnog „kombi turizma“, podseća Stefanović, više brinući o tome kako da se prebace sa jednog na drugo mesto, gde će i kako spavati i šta će jesti, nego o svom poslu.


Njemu je najfrapantniji podatak da su Više javno tužilaštvo u Vranju  (pokriva ceo Pčinjski okrug), te osnovno tužilaštvo koje je do 1. januara ove godine takođe brinulo o predmetima iz svih opština okruga, već više od četiri godine bez izabranih rukovodilaca.

- Ovde su dovedeni vršioci funkcija sa strane, iz Zaječara (Zorin Zogović, p.a.) i Vladičinog Hana (Miodrag Mitić, p.a.), a istovremeno dvoje ljudi iz Vranja, iz tog višeg, ranije okružnog tužilaštva, otišlo je sa mesta zamenika tužioca na rukovodeća mesta u tužilaštvima u Pirotu (Snežana Stamenković i Milica Petković, p.a), a dvoje na čelne funkcije u Prokuplju (Bojana Mitić i Boban Jovanović, p.a.).

Pored Vranja samo još Loznica od svih srpskih gradova nema osnovnog tužioca. To je apsurdno.

 


Srbija je među pet zemalja u Evropi po broju predstavki stranaka Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

 

Odavde odlaze dobri kadrovi da unaprede rad u drugim sredinama, a istovremeno u Vranju nemamo ljude da vode tužilaštva nego ih dovode sa strane - sa nevericom će Stefanović.

Vranje ni danas nema izabranog prvog čoveka okružnog pravosuđa, što je po funkciji predsednik višeg suda.


Stefanović samo obavlja funkciju vršioca dužnosti, kao i njegov kolega Srboljub Milosavljević u Osnovnom sudu.

Obojica se ovih dana susreću sa još  jednom, doduše blažom transformacijom pravosuđa koja se odnosi se na teritorijalnu organizaciju sudova i tužilaštava.

Naime, Skupština Srbije je u novembru, donošenjem Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, povećala broj osnovnih sudova u Srbiji sa 34 na 66.

Time je praktično poništena reforma iz 2010, jer se stvari, barem kada je reč o teritorijalnoj nadležnosti sudova, vraćaju na vreme pre reforme.

DOLAZE BOLJA VREMENA

Osnovni sud u Vranju koji je sudio po predmetima iz svih sedam opština okruga, sada pokriva samo područje grada i opštine Trgovište, kaže vršilac funkcije predsednika vranjskog Osnovnog suda Srboljub Milosavljević.
 

 - Formiranjem osnovnih sudova u Bujanovcu i Surdulici znatan broj predmeta, pre svih krivičnih, otišao je na područje tih sudova i po njima postupaju sudije iz tih krajeva koje su i ovde do 1. januara sudile u istim predmetima.

Suditi po svim tim predmetima u Vranju, bilo je apsolutno loše rešenje. Jer su ljudi iz Bosilegrada, Surdulice, Vladičinog Hana, Preševa, morali da dolaze u Vranje i da se vraćaju kući odmah nakon suđenja.

Ovo je sad praktičnije. Smanjeni su i troškovi za sudije koje su dolazile sa strane. Ovde im je plaćan stan, primali su naknadu za odvojeni život, putne troškove, ishranu i slično – navodi Milosavljević.

Vršilac funkcije predsednika Osnovnog suda u Surdulici Stojil Stanković smatra da je nakon uvođenja nove mreže sudova stanje u pravosuđu znatno bolje nego u periodu 2010-2014.

- Sud je sada znatno bliži građanima opština iz ovog dela okruga.

Postoji određeno nezadovoljstvo zbog činjenice da se suđenja za krivicu obavljaju isključivo u sedištu naše sudske jedinice u Vladičinom Hanu, ali je to posledica činjenice da je javno tužilaštvo formirano u Vladičinom Hanu, a ne u Surdulici.

 


Vranje ni danas nema izabranog prvog čoveka okružnog pravosuđa, što je po funkciji predsednik višeg suda.

 

To je u takvom sticaju okolnosti jedino moguće rešenje. Ipak, građanima Bosilegrada je Han mnogo bliže od Vranja.

Takvo rešenje je i logično jer je Bosilegrad dva i po puta manji po broju stanovnika od Surdulice i Vladičinog Hana. Samim tim manji je i broj predmeta. Logičnije je da oni putuju do Hana, nego obrnuto - kaže Stanković.

U sudu u Surdulici gde se sudije navikavaju na novu područnu nadležnost trenutno ima oko 13.000 nerešenih predmeta, odnosno oko 850 po sudiji kojih je trenutno šesnaest.

- Sudije su - otkriva Stanković - znatno opterećene, ali su stručne i veruju da mogu da sprovedu u delo zadatak koji je pred njima. Što je najbitnije, postoji taj voljni momenat koji je u potekle četiri godine bio urušen.

Kad sam došao, vladalo je stanje velike opuštenosti, pa samim tim i slabijih rezultata od potrebnih i traženih.

Mislim da je to posledica nedovoljnog nadzora od strane uprave Osnovnog suda u Vranju u čijem su sastavu radile sudske jedinice u Bosilegradu, Surdulici i Vladičinom Hanu.

Vršilac funkcije predsednika nedavno formiranog Osnovnog suda u Bujanovcu Siniša Stojiljković kaže da ovaj sud od 1. januara sudi sve građanske sporove i krivične predmete za stranke sa područja bujanovačke i opštine Preševo.

Oni su do ove godine morali na suđenja u Vranje, što je bilo skopčano sa velikim troškovima.


- U novoformiranom sudu u Bujanovcu je trenutno dvanaest sudija, a sistematizacijom je predviđeno petnaest.nadam se da ćemo uskoro popuniti planiranu kvotu po sistematizaciji. Osmoro postupa u građanskoj materiji.

Oni će imati obavezu da kada organizujemo tzv. „sudske dane“ u Preševu za parničnu, vanparničnu i izvršnu materiju sude u toj materiji u ranijoj sudskoj zgradi u Preševu. Za to čekamo odobrenje i novac od Ministarstva prvde - kaže Stojiljković.

PREDMETI U PAUČINI

Konačan poraz reforme iz 2010. godine, pre nego što se dogodila nova mreža sudova,  usledio je odlukom Ustavnog suda Srbije iz jula 2012. godine o vraćanju na posao oko 300 sudija i tužilaca „posečenih“ u procesu opšteg izbora. Sada rade svi zajedno, i stare i nove sudije.

Statistika posle četiri štetne godine je poražavajuća.

 

NEMA PARA
Vršilac funkcije predsednika Osnovnog suda u ujanovcu Siniša Stojiljković kaže da su prva dva meseca rada ovog suda obeležena hroničnim nedostatkom novca.

- Ne možemo da nabavimo kancelarijski materijal, da obezbedimo benzin za službene potrebe, ali mislim da će ministarstvo učiniti konkretne korake da nam pomogne - navodi Stojiljković.

 

Srbija je među pet zemalja u Evropi po broju predstavki stranaka Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, a većina je podneta zbog dužine trajanja sudskih sporova, odnosno povrede prava na suđenje u razumnom roku.



Broj rešenih predmeta kretao se godišnje svega između 40 i 50 odsto zbog velikog broja prenetih predmeta iz ranijih godina. U pravosuđu Pčinjskog okruga trenutno je oko 150 nerešenih tzv. starih predmeta u kojima se postupak vodi duže od deset godina. Prema nekim procenama, isterivanje sudija i tužilaca na ulicu 1. januara 2010. godine koštaće državu 17 miliona evra na ime odštetnih naknada koje treba da isplati. Da li je tzv. reforma srpskog pravosuđa zaista bila vredna tolikih „žrtava“?

Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji.
Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

OK RADIO

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: