Umesto socijale - prinudni rad!

Vladavina prava - Petak 07.11.2014 - 12:13

Uredba Vlade Srbije o merama socijalne uključenosti korisnika novčane pomoći unosi potpunu konfuziju u oblastima socijalne zaštite i radnih odnosa svuda, pa i u Vranju.

socijalna pomoc ubuduce morace da se zaradi - Branimir Stojancic - ilustracija socijalna pomoc ubuduce morace da se zaradi - Branimir Stojancic - ilustracija

Prema pomenutoj Uredbi, socijalna pomoć u Srbiji ubuduće će morati da se zaradi, pa je sada glavno pitanje gde će i pod kojim uslovina biti zapošljavani oni koji i inače ne mogu da nađu posao ili su nesposobni za rad?
 
JEFTINA DEMAGOGIJA
 
Elem, kako je najavio ministar Aleksandar Vulin, socijalna pomoć se neće smanjivati, ali će “morati da se opravda i zasluži, posebno kada je reč o radno sposobnim primaocima”.
 
Najvažnija novina je da će centri za socijalni rad sa korisnicima zaključivati sporazume, koji podrazumevaju i mogućnost ukidanja prava na novčanu naknadu u slučaju neopravdanog neizvršavanja radnih obaveza.
 
Tim povodom, iz vranjskog Centra za socijalni rad kažu da socijalnu pomoć ovde prima oko 3.200 građana, i da se još uvek čeka uputstvo Vlade na osnovu kojeg će se odlučivati ko je sposoban za rad, a ko nije.
 

Na drugoj strani, član Gradskog veća za socijalna pitanja Branimir Stojančić smatra da je Uredba Vlade doneta zbrda-zdola i da je iz demagoških razloga ciljana pogrešna grupa ljudi.
 
- Zna se da novčana socijalna pomoć po Zakonu i pravilnicima važi za obezbeđenje porodica koje ne mogu same sebi da obezbede prihode.
 
Mi od tih ljudi, koji su takoreći radno nesposobni, sada pokušavamo da stvorimo radno sposobne, koji mogu da zarade za život.
 
Zato se postavlja pitanje da li svi oni koji primaju novčanu pomoć ispunjavaju uslove za to? Mislim da ponovo ulazimo u jeftinu demagogiju – kaže Stojančić.
 
U javnosti je rasprostranjeno mišljenje da mnogi korisnici socijalne pomoći uživaju pogodnosti koje ne zaslužuju, odnosno da su neka vrsta parazita, te da je Uredba Vlade način da se stvari dovedu u red.
 
Stojančić, međutim, kaže da postoji efikasniji način za rešavanje problema u oblasti socijalne zaštite, dodajući da centralna vlast pomenutom Uredbom zapravo prebacuje teret ekonomskih reformi na lokalne samouprave i najsiromašnije slojeve stanovništva.
 

- Mi u gradu ne možemo da nađemo posao za radno sposobne ljude, koji ne primaju novčanu pomoć, a potrebna je i revizija novčanih davanja koja idu preko Centra za socijalni rad.

 

ŠTA JE SULUDO
Advokat Igor Zlatković ocenjuje da će radno angažovanje korisnika socijalne pomoći pogodovati jedino onima koji u pretrpanom javnom sektoru već primaju platu za obavljanje određenog posla.
 - U lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima postoji suficit radne snage. E sad, oni koji već primaju platu od 50, 60, 70 hiljada dinara biće pošteđeni nekog rada, jer će biti angažovani socijalni slučajevi da bi za socijalnu pomoć koju dobijaju radili posao za koji već postoje zaposlena lica. To je potpuno suludo - smatra Zlatković.

 

Prilikom poslednje kontrole, Inspekcija je utvrdila nepravilnosti prilikom odobravanja socijalne pomoći, odnosno da su novac primali ljudi koji rade, što je propust koji postoji svuda u Srbiji. To je nešto o čemu ja pričam poslednje četiri godine – objašnjava Stojančić.

 
U celoj ovoj priči posebno je zanimljivo to što je u Vranju pre nekoliko godina uvedeno tzv. radno angažovanje korisnika socijalne pomoći, koje neodoljivo podseća na pravila koja su sada propisana novom Uredbom.
 
Stojančić navodi da je na nivou Grada godišnje bilo radno angažovano 300 do 400 ljudi, i da je u praksi bilo mnogo problema.
 
- Isplata kasni i zato su mnogi nezadovoljni tim radnim angažovanjem. Imali smo ljude koji su bili pratioci deteta, odnosno asistenti u nastavi, bilo je onih koji su radili u Direkciji, Komradu, Vodovodu, po školama, u Gradskoj upravi.
 
Radi se o radno sposobnim ljudima pre svega. Pokušaćemo da to angažovanje uvedemo u zakonske okvire, ali moram da kažem da je ovaj sistem najviše osporavan u Vranju zato što se ne uplaćuju porezi i doprinosi. A nisu uplaćivani ni u Nišu i Beogradu, pa nije bilo problema – kaže Stojančić.
 

Ocenjujući osnovanost Uredbe koja pripisuje da se socijalna pomoć mora zaraditi, predstavnik nevladine organizacije “Romska suza” Dejan Bajramović kaže da posla nema ni za one koji su već na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, te da se može dogoditi da se radna mesta izmišljaju, odnosno da će postojati samo na papiru.
 
On ukazuje na  praksu radnog angažovanja koja već postoji u Vranju, kada se nije mnogo vodilo računa o realnim potrebama lokalne samouprave, ali ni o dužini radnog vremena i plaćanju poreza i doprinosa za one koji su zaista dobili nekakav posao.
 
- Bilo je raznih mešetarenja oko tih radnih angažovanja. Ljudi su bili angažovani punih osam sati bez ikakve socijalne i zdravstvene zaštite i što je najgore, radili su bez toplog obroka, a pogotovu su radili su kad su vremena bila predizborna i postizborna.
 

E, to bi trebalo naš ministar dobro da uredi: ko će i na koji način biti radno angažovan. Ako to ne bude uredno definisano, ova uredba će ljudima na vlasti biti instrument za iskorišćavanje tog jadnog naroda – smatra Bajramović.

 

NA SOCIJALI 3.200 VRANJANACA
Prema evidenciji Centra za socijalni rad, socijalnu pomoć u Vranju prima oko 3.200 građana. Direktor ove ustanove Petar Milosavljević navodi da se trenutno čeka pravilnik Vlade koji će definisati parametre na osnovu kojih će se praviti procena ko je sposoban za rad, a ko nije.
- Broj korisnika se stalno menja, jer su u toku revizije mnogih rešenja. Javljaju se novi, a neki prestaju da koriste pomoć. Polovina ima opšte trajno rešenje o korišćenju pomoći, dok ostali imaju rešenja na devet meseci – kaže Milosavljević.

 

On dodaje da se poslenici nevladinog sektora koji se bave ljudskim pravima pitaju da li je Uredba Vlade zaista prepisana iz zakonodavstva pojedinih zemalja Evropske unije i da li takva kakva jeste, može da se primeni u Srbiji.

 
Bajramović navodi da se u uređenim zemljama, poput Švedske, tačno zna ko su korisnici socijalne pomoći i pod kojim uslovima mogu biti radno angažovani, pri čemu se strogo vodi računa o poštovanju postojećih zakona.
 

- Radno angažovanje korisnika socijalne pomoći u Evropskoj uniji traje četiri sata, a na osnovi toga se dobija prekvalifikacija ili dokvalifikacija, što mora biti u skladu sa odredbama o socijalnoj zaštiti i sa zakonom o radu.
 
Ako se radi više od četiri sata, potrebo je da se donese dodatna odluka i da oni koji su angažvani budu dodatno plaćeni, da li od države ili centara za socijalni rad, kako ne bi bili oštećeni – objašnjava Bajramović.
 
Advokat Igor Zlatković, međutim, nema nikakve dileme oko nove Uredbe koja se bavi korisnicima socijalne pomoći. On smatra da Vlada praktično uvodi prinudni rad, odnosno da je Uredba u suprotnosti sa Članom 26 Ustava Srbije, ali i drugim važećim propisima.
 
- Svaki oblik rada koji je na bilo koji način protivan volji onoga koji bi trebalo da radi je prinudni rad. Postoji i druga, vrlo bitna okolnost.
 
Socijalna pomoć, pošto će se isplaćivati kada je neko zaradi, više nije socijalna pomoć, nego zarada. Propisana minimalna zarada u Srbiji je nešto preko 21 hiljade, a socijalna pomoć iznosi oko osam hiljada dinara.
 

Dakle, ovde protivzakonito smanjuju minimalnu zaradu, nazivajući je socijalnom pomoći – kaže Zlatković.  
 
On navodi da je ostvarivanje prava na socijalnu pomoć veoma komplikovan i dugotrajan administrativni proces, koji nema dodirnih tačkaka sa pravima koja se ostvaruju iz radnog odnosa, te da je ukrštanje te dve oblasti derogiranje važećih pravnih normi.
 
Zlatković kaže i da će oni koji izgube socijalnu pomoć zato što se nisu odazvali pozivu na rad imati osnova da se obrate sudu, ali da se vlast toga ne boji, budući da se radi o najsiromašnijim slojevima ljudi koji sebi ne mogu da priušte pomoć advokata ili nekog stručnog lica za odbranu stečenog prava.
 
Na kraju valja reći i to da se uredba, po definiciji, donosi kada u nekoj oblasti života postoji pravna praznina, a njeno važenje ograničeno je do usvajanja zakona kojim se ta oblast uređuje.
 
Ovde to svakako nije slučaj, jer su prava koja proizilaze iz socijalne zaštite i radnih odnosa precizno definisana zakonima. Tim povodom Zlatković kaže nova Uredba Vlade ne donosi ništa dobro.
 
- Ta Uredba je protivustavna, a čim jedna vlast tako prekraja nešto što je već uređeno zakonom, onda počinje da se klizi u latentnu diktaturu, što nije dobro ni za tu vlast ni za građane - zaključuje Zlatković.

Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji.
Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

OK Radio

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: