TRIČKOVIĆ: Mi brinemo za vranjske ROME

Lokalne vesti - Četvrtak 27.10.2016 - 11:16

Status Roma u Srbiji, sa posebnim osvrtom na jug zemlje, dakle i Vranje, dobio je novi zamah kako drugačije nego uz pomoć stranih donatora.

Potpisnici Deklaracije o inkluziji Roma FOTO Grad Vranje/OK Radio Potpisnici Deklaracije o inkluziji Roma FOTO Grad Vranje/OK Radio

U Smederevu je u nedelji za nama održana konferencija “Inkluzija Roma, izazovi i šanse na lokalnom nivou”, kojoj su prisustvovali i visoki predstavnici Vranja, predsednik Skupštine Dejan Tričković i većnik za pitanja manjina Dejan Bajramović.

Skup je otvorila direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović koja je tom prilikom ukazala na to da su mobilni timovi za inkluziju Roma, od kada su osnovani pre nešto više od dve godine, promenili na bolje živote mnogih, pružajući svakodnevnu pomoć na terenu.

- Sada je prilika da se razmene dobre prakse u radu mobilnih timova i podele iskustva u rešavanju stambenih pitanja kroz 18 modela stambenog zbrinjava Roma.

Mobilni timovi na terenu pružaju pomoć pri zaposlenju, obrazovanju dece i izdavanju zdravstvenih knjižica, čime su postali ključni resurs u svojim zajednicama i bitan mehanizam za realizaciju lokalnih i nacionalnih ciljeva za inkluziju Roma.

Da ovaj koncept ima perspektivu u budućnosti potvrđuje i činjenica da su predstavnici 20 opština potpisali prvu Deklaraciju o unapređenju položaja Roma na lokalnom nivou
- istakla je Paunović.

Ona je dodala da je sa Strategijom za uključivanje Roma i Romkinja za period od 2016. do 2025. godine stvoren okvir da se aktivnosti sve više sprovode na lokalnom nivou, što donosi nove obaveze opštinama, ali i priliku za napredak, razvoj i korišćenje svih potencijala koje romska zajednica ima.  

Predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine Vitomir Mihajlović iskazao je zahvalnost Vladi, opštinama i gradovima koji učestvuju u projektu, istakavši da smo zajedničkim radom pokazali da je sam teren pokazao da nema nereševih problema.

Zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Oskar Benedikt istakao je značaj usvojene Startegije za uključivanje Roma i Romkinja, navodeći da Unija ostaje posvećena rešavanju ovog pitanja.

Bendikt je naveo da vrednost ovog projekta iznosi 4,8 miliona evra, dok se u narednom periodu očekuje dodatnih 20 miliona evra.

U Smederevu se čulo da je u projekt  uključeno 20 opština i gradova Srbije, 250 predstavnika OCD u programu obuke i mentorstva, 2.822 polaznika prošlo je obuku antidiskriminacije Roma,a organizovana je i obuka za 208 novih mentora.

Čitav projekt ima dosta brojeva kojim se dokazuje njegova uspešnost, jer je prilikom njegove implementacije mapirano 583 podstandardna romska naselja, zapošljeno je 60 Roma, 191 pedagoški asistent radi o državnom trošku, a između ostalog izdvojeno je 1.000 stipendija za Rome srednjoškolce i upisano 1.300 dece u predškolske ustanove.

Ono što je za Vranje najvažnije je da grad učestvuje, pored ostalih izabranih mesta u Srbiji, u urbanističkim mapiranju i snimanju situacije u podstandardnim romskim naseljima.

Evropska podrška za inkluziju Roma je projekt vredan 4,8 miliona evra, njime će se obezbediti podrška institucijama Republike Srbije i poboljšanju položaja Roma.

Deklaraciju o socijalnom uključivanju Roma i Romkinja na lokalnom nivou potpisao je i predsednik Skupštine Vranja Dejan Tričković.  

Vranje je sa još 19 gradova i opština u Srbiji prvi potpisnik ove Deklaracije,  a ona bi trebalo da bude proširena i na ostale gradove i opštine u zemlji.

Potpisivanje ovog dokumenta od velikog je značaja za pripadnike romske nacionalnosti koji žive na teritoriji Vranja, ocenjuje Tričković,  jer će još unaprediti i dati smernice za dalji rad u vođenju politike poboljšanja društvenog položaja Roma.

- Vranje je odabrano kao grad koji je i bez Deklaracije, samoinicijativno učinio za inkluziju Roma u društveni život.


Potpisivanje deklaracije podrazumeva dalju pomoć grada Vranja Romima, u skladu sa svojim mogućnostima, i to na svim poljima.

Prvi put u novoj garnituri lokalne vlasti imamo većnika iz redova romske nacionalne manjine. To je Dejan Bajramović.

Prošle godine su formirani mobilni timovi iz redova romske nacionalne manjine, koji volonterski rade na pomoći i edukaciji Roma u ostvarivanju njihovih prava.

Ta će se pomoć i saradnja dalje nastaviti, a Deklaracija daje nove smernice na tom putu
- navodi Tričković.

On podseća da u Vranju živi oko 4.000 Roma, i da potpisana Deklaracija u buduće obavezuje lokalnu samoupravu da praktikuje aktivnosti koje utiču na inkluziju Roma u društvene tokove, ali i da je Vranje mnogo pre toga radilo na tom polju i pre Deklaracije.

- Potpuno u skladu sa Deklaracijom Vranje je delovalo i do sada. Njeno potpisivanje je, po mom mišljenju, bilo više formalne prirode.

Imamo brojne projekte koje smo realizovali na poboljšanju položaja Roma. Nadam se da ćemo mnoge još realizovati, i one koji su započeti, uz pomoć OEBS - a i EU.

Projekti se odnose na romska naselja, rade se planovi detaljne regulacije kao i vodosnabdevanja u Gornjoj Čaršiji i Saraini
- kaže Tričković.

Dejan Bajramović, gradski većnik Vranja zadužen za pitanja nacionalnih manjina, kaže da potpisivanje Deklaracije znači još jedan pomak u organizaciji romskih organa.

- Na području grada Vranja mi imamo zdravstvenu medijatorku, koja je zadužena sektor zdravstva i vrši koordinaciju između Roma i institucija zdravstva.

Zatim imamo romske pedagoške asistente, koji kordiniraju između porodice i dece sa jedne strane, i škola sa druge.

U fokusu su im je to da osipanje dece iz škola ne bude u onom procentu kao što je nekada bilo.

Da imaju blagovremene informacije o upisu u predškolski pripremni program i školu, šta to radi Ministarstvo prosvete kada je reč o učeničkim i studentskim stipendijama, i na osnovu projekata besplatnih učenika
- podseća Bajramović.

On dodaje i da je još pre 11 godina potpisana Deklaracija, koja je predviđala uvođenje koordinatora za romska pitanja.

- Bio sam prvi koordinator za romska pitanja u Vranju. U toj Deklaraciji je pisalo da je tadašnja opština Vranje, nakon projektnih aktivnosti od godinu dana, u obavezi da sistematizuje radna mesta.

Po osnovu pozitivne diskriminacije nacionalnih manjina, predviđena je zastupljenost nacionlnih manjina u institucijama države Srbije u određenom procentu.

Moje lično mišljenje ovo je već nešto što je već viđeno i pre 15 godina u okviru prve dekade Roma
- kaže Bajramović.

 

O statusi e Romengo, dikhibna po but ko jugo e phuvljako, te vakera ki Vranja, lelja nevo zamah sar aver ja e avrune donatorenca.

Ki Smederevo ko purano kurko inje konferencija “ Inkluzija e Romengi, izazovija hem šanse ko lokalno nivo”, ko kova inje da o uće predstavnici tari Vranja, o predsedniko e Skupštinako o Dejan Tričković hem o većniko aso tikoripa o Dejan Bajramović.

O kedipe phrađa i diroktorka tari kancearija aso tikoripane pravija i Suzana Paunović koja vakerđa so o mobilna timoja asi inkluzija e Romengi, keda kerde angleder duj berš meninđe butengo đivdipe ko po šukar adaleje so dinđe pomoć ko tereni.

- Akana isijamen šansa te dikha o šukar prakse ki buti so kerđe o mobilna timija hem te ulava o iskustvija sar rešinđepe o stambena pućipako 18 modelija aso stambeno zbrinjavanje e  Romengo.

O mobilna timija ko tereni dena pomoć ko zaposlenje, ko sikavipe e ćhavorengo hem ko dejba sastipase knjižice, sova on ule resursi ko katanipe bi kolesro našti hem mehanizam asi realizacija lokalna hem nacionalna ciljija asi romani inkluzija.

So akava koncepti isile perspektiva hem kovelipe vakeri da i činjenica so o manuša taro 20 opštine hramosarđe i Deklaracija aso angljariba o Romano položaj ko lokalno nivo
- vakerđa i Paunović.

Oj da vakerđa so e Strategija asi socijalno inkluzija e Romengi em e Romnjengi aso vahti taro 2016. Đi o 2025. berš kerdo okvir sar bi o aktivnostija so po but kkerenape ko lokalno nivo, so anela nevi obaveza aso opštine hem jek šansa aso đajba anglal hem lejba sa o potencijali so isilen o Roma.

O predsedniko taro Nacionalno romano konzilij o Vitomir Mihajlović zahvlinđape asi  Vlada, opštine hem dizja kola ko projekat, hem vakerđa so jekhutna buća dikhljape so nane problemij akola našti te rešinenpe.

O zameniko taro šefo ki Delegacija EU ki Srbija o Oskar Benedikt vakerđa so i Strategija asi romani inkluzija šeruni hem so i Unija aćhola ko adava te rešinipe adava problem.

O Benedikt da vakerđa so akava projekat baro 4,8 milionja evrija a so ko period so avala ažikeripe panda 20 milionja evrija.

Ki Smederevo šunđape da ko projekat 20 opštine hem dizja tari Srbija, 250 manuša taro NVO ko programi asi obuka hem mentorstvo kote 2822 đene makhle i obuka tari antidiskriminacija premalo Roma a kerđape da obuka aso 208 mentorja.

Sa o projekat isile bare numerija soj dokaz da ov uspešno hem ko vahti ked implementirinđape mapirime 583 romane mahale kola teleder o standard, dinđape buti aso 60 Roma, 191 pedagoška asistentija kerena buti ko sikavne, a maškaro aver dinđape 1000 stipendije aso romane ćhavore hem ko anglosikavne  ustanove đerdinde 1300 ćhavore.

Okova soj asi Vranja šeruno ij adava soj hem oj akate, uzo aver dizja ki Srbija, ko urbanističko mapiranje hem snimanje i situacija ko romane mahale kola teleder o standard.

O projekat Evropaki podrška asi inkluzija e romengi  vredini 4,8  milionja evrija, oleja ka delpe podrška aso institucije ki Republika Srbija hem po angljaniba o Romano položaj.

I Deklaracija asi socijalno inkluzija e Romengi hem e Romnjengi ko lokalno nivo hramosarđa hem o predsedniko e Skupštinako ki Vranja o Dejan Tričković.

I Vranja uzo 19 dizja hem opštine ki Srbija hramosarđe askija Deklaracija, a oj valjani te buljaripe ko sa dizja hem opštine ki phuv.
 
Hramosariba akava dokumenti taro baro značaj aso roma kola đivdinena ki teritorija e Vranjaki, vakeri o Tričković, adalese so ka angljaripe hem ka denpe neve smernice asi buti so avela hem ki politika aso angljariba o društveno položaj e Romengo.

- I Vranja birime sar diz koja bi e Deklaracija kerđa romani inkluzija ko amalikano živdipe.

Akava so hramosarđam vakeri so i Vranja ka del pomoć aso Roma kobor šaj hem ko sa poljija.

Jekto puti ki nevi garniture ko lokalno vlst isiamen da većniko taro romani nacionalno manjina. Adava o Dejan Bajramović.

Ko nakhlo berš kerđepe o mobilna timija kote da o roma, kola volonterski kerena buti sar bi pomožinena hem edukujnena e Romen sar te len pumare pravija.

Adija pomoć nastavinipe, a i Deklaracija dela neve smernice ko adava ddrumo
- vakerđa o Tričković.

Ov navodinđa so ki Vrnja isi paše 4000 Roma, hem so i hramosardi Deklaracija dela obaveza asi lokalno samouprava te ikeripe ko aktivnostija kola đana asi inkluzija e Romengi ko amalikane buća, hem so i Vranja angleder i Deklaracija but kerđa ko akava kotor.

- Ko sklado e Deklaracija i Vranja kerđa hem đi akana. O hramosariba avela akana sar diso formalno.

Isijamen but projektija kola realizujnđam a kola kerđe buti sar bi angljarena o romano položaj. Isima nada so ka kera panda po but hem okola kola laljam te kera a kote podrška dena o OEBS hem i EU.

O projektija isilen cilj te kerenpe planovja asi detaljno regulacija ko romane mahale te rešinipe o pani aso pijba ki Upruni mahala hem ki Sarajina
- vakeri o Tričković.

O Dejan Bajramović kova dizjako većniko ki Vranja aso nacionalna tikoripa, vakeri so o hramosariba akija Deklaracija vakeri so adaleja đalape anglal ki organizacija ko romane organija.

- Ki Vranja isijamen astipasi medijatorka, kolaki buti te kerel koordinacija maškaro Roma hem institucije.

Panda isijamen pedagoška asistentija, kola koordinirinena maškaro romane familije hem sikavne.

Ko focus olenge adava so o romane ćhavore iljona taro sikavipaso sistemi hem rodena sar adava te trđaren.

Te ovellen informacije taro upis ko anglosikavno program hem sikavni, so adava kerela o Ministarstno aso sikavipe ked ko pućipe o sikavdenge hem studentenge stipendije hem ko pprojekat aso bipućiba udžbenic
i - vakeri o Bajramović.

Ov vakeri so angle 11 hramosardi i Deklaracija koja inje aso adava te ćhuvelpe koordinatorja aso romane pućipa.

Injumle jekto koordinatori aso romane pućipa ki Vranja. Ki adija Deklaracija inje da i lokalno samouprava palo berš dive valjani te sistematizujini e bućako than.

Pali pozitivno diskriminacija o nacionalna tikoripa valjani te oven ko vakerdo procenat da ko institucije e državake ki Republika Srbija.

Mand isima ki godi so akava dikhljum angleder  berš ki jekto romani dekada
- vakeri o Bajramović.
 

Ovaj tekst produciran je uz podršku Ministarstva kulture i informisanja u okviru projekta "Šunen E Romen". Stavovi izneti u tekstu isljučiva su odgovornost OK Portala i ni na koji način ne odražavaju stavove Ministarstva kulture i informisanja.

OK RADIO

Vrati se na kategoriju Lokalne vesti

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: