HIGIJENSKI: Zašto su privatne firme draže vlastima?

Lokalne vesti - Petak 08.01.2016 - 11:41

Zavod za javno zdravlje (ZZJZ) Vranje je poludržavna ustanova, pa otprilike polovinu sredstava mora da zaradi poslujući poput privatne firme na tržištu, što ovih dana teško ide.

Kolektiv ZZJZ ispred zgrade Zavoda FOTO D. Dimić Kolektiv ZZJZ ispred zgrade Zavoda FOTO D. Dimić

Sa jedne strane, zavod nije konkurentan sa privatnim firmama jer ima ograničenja u broju ljudi koje angažuje, kao i u sredstvima koje im odobrava republika i zbog toga ostaje bez velikog broja poslova za koje je inače referentan.

Izvor OK portala iz ZZJZ koji je insistirao na anonimnosti kaže da je u drugim sredinama potpuno prirodno da gradska vlast ustupa gro poslova lokalnim ustanovama za zaštitu javnog zdravlja.

U Vranju to baš i nije slučaj već kajmak obično sakupe neke firme sa strane čiji su predstavnici u više nego prijateljskim odnosima sa ovdašnjom vlašću. Za ovu ustanovu ostanu neke sitnije stvari u oblasti kontrole aerozagađenja i vodotokova.

- Zavodi po prirodi posla imaju najbolje stručnjake za oblast zaštite zdravlja, što je prirodno i logično. Imaju statistiku, prate stanje po lokacijama, opremljeni su odgovarajućom aparaturom i naoružani znanjem.

U drugim gradovima ustupanje poslova lokalnom zavodu dođe kao neka vrsta lokal-patriotizma. U Leskovcu, recimo, državni zavod radi poslove zaštite od insekata, glodara i slično. Ovde je to rezervisano za firme iz drugih gradova i oni odnose naše pare odavde
- navodi ovaj izvor.

Direktorka ZZJZ Milena Mišić (SNS) smatra da su zavodi ovog tipa u Srbiji, pa i vranjski, u podređenom položaju na tenderima.

- Nismo konkurentni u postupcima javnih nabavki i laki smo za eskiviranje. Jer, privatne firme u svakom momentu mogu u kadrovskom i organizacionom smislu nabaviti sve što im treba za određeni tender, dodatno angažovati ljude, a mi smo kao polubudžetska firma ograničeni državnim propisima koji to zabranjuju - kaže Mišićka.

ZZJZ inače trenutno ima više stotina ugovora za razne poslove u oblasti zaštite zdravlja. Radi kontrolu vazduha i voda, deratizaciju u školama u Preševu, u nekim lokalnim ustanovama kulture. Ali je to nedovoljno.

Načelnica Službe za epidemilogiju u ZZJZ Biljana Popović izjavila je nedavno za OK portal da se tenderi u Vranju „raspisuju po diktatu i željama nekih drugih kuća koje dolaze sa strane, a propisuju se banalni uslovi koji nisu u domenu stručnosti, nego recimo u okvirima visine godišnjeg ili trogodišnjeg prihoda“. Popovićka upozorava na posledice.

- U nastavku priče, ako se neki od poslova koji se rade s ciljem zaštite javnog zdravlja rade na pogrešan način, poput recimo deratizacije, dezinsekcije i slično, posledice neadekvatnog izvršenja posla mogu biti ozbiljne.


One ne moraju da se ispolje odmah već to, nakon umnožavanja jedinki, obično bude sledeće ili one naredne godine - kaže Popovićeva.

Sa fizičkim povećanjem broja jedinki glodara, recimo, povećava se mogućnost nastanka i prenošenja određenih zaraznih bolesti iz prirodno žarišne sredine u ljudsku populaciju.

- Nešto što već počinje endemski da se javlja na našem području je tularemija (akutno zarazno oboljenje poznato i kao glodarska kuga) koju između ostalog prenose pacovi.

Ako nema adekvatne zaštite i suzbijanja, ni nadzora, onda je vrlo verovatno da će doći do epidemijskog javljanja određenih prirodno žarišnih bolesti koje se zapravo eliminišu deratizacijom.

Onda zovu nas, a ne onog ko sprovodi zaštitu i kome je dodeljen ugovor na tenderu. Izlazimo na teren da to besplatno saniramo, izlažemo se troškovima zato što neko nije uradio posao kako treba
- objašnjava Popovićeva.

Ona tvrdi da rešenje problema postoji.

- Treba samo malo dobre volje da se pokaže za zdravlje ovog naroda, da se sedne i porazgovara sa predstavnicima vlasti. Sve je rešivo. Ljudi i javno zdravlje uopšte bili bi bezbedniji - smatra Popovićeva.

Mišićka pak kaže da je ZZJZ sve više prinuđen da radi opstanka zarađuje preko tzv. projektnog finansiranja, konkurišući za sredstava koje lokalna samouprava izdvaja u oblasti ekologije.

- Imamo kontakte sa vlašću u vezi sa nekim poslovima i predlozima. Moramo sarađivati sa gradom s ciljem što potpunije zaštite stanovništva i životne sredine i ta saradnja nam je svima vrlo važna - zaključuje Mišićka.

Dejan Dimić

OK RADIO

Vrati se na kategoriju Lokalne vesti

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: