Korona virus, Balkan i solidarnost: Žene se organizuju da šiju i poklanjaju maske

Zivot i stil - Nedelja 22.03.2020 - 15:49

„Misli globalno, deluj lokalno" - po tom principu rade brojne krojačice u Srbiji i Hrvatskoj, rešavajući tako svetski problem nestašice maski, prvenstveno u bolnicama.

Kriza menja navike FOTO: Getty Images Kriza menja navike FOTO: Getty Images
Valjevka Ana Lazarević već danima, otkako je virus korone počeo da se širi, šije maske za lice i poklanja zaposlenima u gradskoj bolnici.
 
„Nažalost, sad je ovakva situacija, ali je lep osećaj da možete da pomognete nekom", kaže Lazarević za BBC na srpskom.
 
Ona je dosad uradila nekoliko desetina maski i one su namenjene, kako saznaje, odeljenju kardiologije Valjevske bolnice.
 
Stručnjaci upozoravaju da zdravstveni radnici, pre svih, treba da budu snabdeveni maskama jer su u direktnom kontaktu sa zaraženim osobama.
 
Od Istre do Niša, preko Valjeva
 
Ipak, usled opšte panike ljudi su masovno počeli da ih kupuju, zbog čega su i bolnice ostale bez maski. To je podstaklo i Anu.
 
Iako ima 23 godine i po struci je ekonomska tehničarka, ona već ima iskustva sa šnajderajem, te je tokom pandemije odlučila da pomogne sugrađanima.
 
„Trenutno ne radim, a ranije sam šila ogradice i posteljine za bebe. Ostalo mi je materijala i mašine.
 
„Sama ne bih uspela da pokrenem tu akciju, ne znam nikog u bolnici, ali sam se javila čim sam videla objavu na Fejbuku", kaže Lazarević.
 
Isprva je Lazarević bila jedina koja se odazvala pozivu u Valjevu, a kasnije su se priključile još tri žene. Prvog dana već poklonila je 20 maski i nastavlja dalje.
 
„To su pamučna platna, a između stavimo tetra-pelenu kao filter".
 
Mnoge krojačice ne žele da govore za medije, ali nastavljaju da šiju. Krojeve, takođe, dele na društvenim mrežama.
 
I tako duž čitavog Balkana, a i dalje.
 
Među prvima su sličnu stvar uradile tekstilne radnice iz hrvatskog mesta Buzet u Istri, koje umesto da prodaju - ovih dana proizvode poklanjaju lekarima i penzionerima, prenosi Glas Istre.
 
Narudžbine, inače, dobijaju iz Italije, a kako su za domaće tržište sve napravili - ostale su im zalihe materijala za maske.
 
„Sve moje radnice podržavaju ovakav potez. Radile smo i u nedelju - rekle su mi `Ako nećemo sada raditi kada treba, kada ćemo?!`, ispričala je vlasnica male kompanije Marija Ribarić za Glas Istre.
 
Maske su od čistog pamuka, mogu se prati na 90 stepeni, kao i dezinfikovati peglom.
 
Prema poslednjim podacima, u Hrvatskoj je 235 zaraženih, a slučajeva ima i u Istri - koja je vrlo blizu Italije i evropskog žarišta virusa korone.
 
U Bosni i Hercegovini, u kojoj je do sada kod 94 osobe potvrđen korona virus, podelom maski bavi se humanitarna organizacija Pomozi.ba.
 
Oni već nekoliko dana dele pakete s maskama građanima, ali i prvenstveno domovima zdravlja širom BiH.
 
„Bez obzira što smo izašli sa 500 hiljada maski, to nije dovoljno obzirom na regiju koju pokrivamo", kaže za BBC Elvir Karalić, direktor organizacije Pomozi.ba.
 
„Neki plaču od sreće"
 
Oni su maske imali na stanju i čuvali za slučaj neke elementarne nepogode. Usled nestašice, kaže da su im medicinski radnici vrlo zahvalni na pomoći.
 
„Neki bukvalno plaču od sreće kada im se maske isporuče", napominje Karalić.
 
Da je važno pomoći smatrale su i žene u mnogim gradovima u Srbiji - Somboru, Novom Pazaru, Negotinu, Beogradu, Novom Sadu, Nišu - čak i one kojima to nije osnovno zanimanje.
 
Producentkinja Jovana Janjić iz Beograda odlučila je da prione na posao kako bi skrenula misli sa priče o korona virusu.
 
„Dosta me plaši sve ovo što se dešava, pa vreme, a i strah ubijam šijući ručno maske za komšije i prijatelje", kaže Janjić za BBC.
 
Nema mašinu i ručno izrađuje pamučne maske, koje mogu i da se otkuvaju.
 
I zatvorenice šiju
 
Da bi se sprečilo širenje korona virusa, Kazneno-popravni zavod za žene u Požarevcu, kao i KPZ u Sremskoj Mitrovici i Nišu, počeli su u svojim krojačkim pogonima da šiju zaštitne maske.
 
Namenjene su zaposlenima, osuđenicima i pritvorenicima, kao i ljudima koji dolaze u posetu.
 
Kriza menja navike
 
Ekstremne krize poput ove utiču na promenu navika i ponašanja u društvu, smatraju stručnjaci.
 
„Vreme kada se kod najgorih budi najgore, a najbolje javlja kod najboljih".
 
Menja se i stil života, koji je ranije bio obilovao nonšalantnostima i rasejanonošću - mogli smo da idemo i radimo šta hoćemo , kad hoćemo.
 
„Oni koji razmišljaju o sebi i društvu sada žele da ne zapadnu u dosadu, već da osmisle vreme, kao najvažniji resurs"
 
Kod ljudi se, napominje, budi saosećanje i želja ne samo da pomognu drugima, već i da budu odgovorni za ljude oko sebe.
 
„Tada se pojavi sveća čovečnosti i osvetli mrak okolo", zaključuje Božović.
BBC News, OK Radio

Vrati se na kategoriju Zivot i stil

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: