Lokalne vesti - Petak 20.11.2026 - 10:11
Od mape puta za čistije grejanje u Vranju do iskustava energetskih zadruga iz regiona: kako građani mogu da postanu pokretači promena
Foto: Milica
Koliko građani zaista mogu da utiču na energetsku budućnost svojih zajednica i kako njihovi stavovi mogu da postanu deo lokalnih javnih politika, bila su ključna pitanja tradicionalne godišnje konferencije Platforme za energetsku tranziciju (PET) „Ogledalo energetske tranzicije“, održane u četvrtak u Naučno-tehnološkom parku Niš.
Ovogodišnji gost konferencije bio je projekat FF GreEN, finansiran iz programa Prizma Fonda za nauku Republike Srbije, koji je ovom prilikom predstavio završne rezultate. Na konferenciji su se okupili predstavnici lokalnih samouprava, akademske zajednice, civilnog društva i energetskih zadruga iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
„Energetska tranzicija se ne dešava samo u ministarstvima i elektranama, već u našim kućama, zgradama i lokalnim zajednicama. Iskustva iz Srbije i regiona pokazuju da građani žele da učestvuju, da ulažu i da se udružuju, ali im je potreban sistem koji ih čuje i podržava. Zato danas pitanje više nije da li su građani spremni, već da li smo mi, kao institucije i stručna zajednica, spremni da njihove stavove zaista ugradimo u lokalne odluke“, rekao je Bojan Gajić iz Platforme za energetsku tranziciju.
Prof. dr Dejan Ivezić sa Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu predstavio je dokument „Mapa puta energetske tranzicije u domaćinstvima“, razvijen za Vranje kroz participativno planiranje i simulacije ponašanja domaćinstava. Prema njemu, emisije CO2 i lokalnih zagađivača iz grejanja domaćinstava mogle bi do 2035. godine da se smanje za 50 odsto, uz priključenje dodatnih 200.000 kvadratnih metara stambenog prostora na daljinsko grejanje.
„Rezultati istraživanja pokazuju da uspeh zelene tranzicije ne zavisi samo od novih tehnologija, već i od razumevanja potreba građana, njihovog uključivanja u odlučivanje i pažljivo osmišljenih podsticajnih mera. Na primeru Vranja pokazali smo kako saradnja nauke, lokalnih samouprava i građana može da dovede do čistijeg vazduha i održive energetske budućnosti“, istakao je prof. dr Ivezić.
O iskustvima iz Hrvatske govorila je Martina Nemčić, ambasadorka EU Klimatskog pakta i voditeljka programa energetske zadruge KLIK iz Križevaca. Ukazala je da iz energetske tranzicije najlakše ispadaju najugroženiji: prema podacima Eurostata koje je navela, u Hrvatskoj se na drva greje 51 odsto ljudi koji nisu priključeni na daljinsko grejanje, a među osobama u riziku od siromaštva čak 66,6 odsto, dok mnogi ne mogu ni da konkurišu za subvencije jer nemaju rešene imovinsko-pravne odnose. Zato KLIK kroz lokalni one-stop-shop pomaže građanima na celom putu, od sređivanja papira do energetske obnove doma. „Tranzicija uspeva kad krene od mera koje ljudi prihvataju. Skupe odluke šire se kroz poverenje, a ne kroz informacije“, poručila je Nemčić.
Na panelu „Od javnog mnjenja do javnih politika, kako uključiti građane?“ učestvovali su Mladen Đurić, predsednik Gradske opštine Medijana, Zenepa Lika iz Društva Dr Martin Schneider-Jacoby iz Ulcinja, Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge (ZEZ) iz Zagreba, prof. dr Marija Živković, članica istraživačkog tima projekta FF GreEN sa Rudarsko-geološkog fakulteta, i Ana Džokić, suosnivačica Energetske zadruge Elektropionir, koja je izgradila prve zadružne solarne elektrane u Srbiji. Panel je moderirala Tanja Popovicki iz Platforme za energetsku tranziciju.
Prof. dr Marija Živković, koja je učestvovala u izradi Mape puta, istakla je da građane zanima ušteda, ali sve više i to šta udišu. Lokalnim samoupravama poručila je da je ključno poverenje između opštine, stručnjaka i građana, jer svako mora da pronađe svoj motiv da učestvuje. Zenepa Lika podsetila je da je energetika deo zaštite životne sredine i da se građani najlakše uključuju kada promenu osete kao ličnu stvar. Kao primer navela je Ulcinjsku solanu, u kojoj je radio neko iz mnogih ulcinjskih porodica, a koja je 2019. proglašena parkom prirode zahvaljujući građanskom aktivizmu i podršci lokalne samouprave.
Goran Čačić naglasio je da ljudi moraju jasno da vide koristi od angažovanja, a da je građanskim inicijativama potrebna tehnička i finansijska podrška, jer same ne mogu da se nadmeću sa velikim igračima na tržištu. Gradovi i opštine, smatra, treba da budu lideri koji pokazuju put. Ana Džokić je, na pitanje šta je zadrugama potrebno od institucija, odgovorila da su to pre svega pristup i otvoren razgovor. Govorila je o tome kako je izgledala izgradnja njihovih elektrana, gde su nailazili na prepreke i kako su za projekat zainteresovali mesne zajednice.
Mladen Đurić poručio je građanima da svako od njih može da konkuriše za podršku, ističući saradnju sa Platformom za energetsku tranziciju. Pojedinci i stambene zajednice, kako je rekao, uključuju se kada vide uređen sistem koji funkcioniše.
Iz panela su proizašle tri zajedničke poruke: građani se uključuju kada vide konkretnu korist i kada im je proces jasan i jednostavan, poverenje između građana i lokalne samouprave gradi se kroz otvoren razgovor i uređen sistem, a građanskim inicijativama potrebna je stručna i finansijska podrška da bi opstale.
Kada se energetska tranzicija pogleda u ogledalo, odgovor je jasan: svako ima moć da je pokrene. Ali niko to ne može sam, zato javni sektor mora da preuzme svoj deo odgovornosti, da informiše, inspiriše i stvori uslove u kojima glas građana zaista nešto menja.
O projektu FF GreEN
Projekat „Inovativni okvir za ubrzanje zelene energetske tranzicije u domaćinstvima“ (Forward-Looking Framework for Accelerating Households' Green Energy Transition, FF GreEN) spaja energetsko modeliranje i analizu ponašanja građana kako bi se ubrzala zelena tranzicija domaćinstava u Srbiji. Projekat sprovodi Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu u partnerstvu sa Mašinskim fakultetom, Filozofskim fakultetom, Poljoprivrednim fakultetom i Inovacionim centrom Mašinskog fakulteta, kao i Stalnom konferencijom gradova i opština (SKGO).
Istraživanje sprovedeno uz podršku Fonda za nauku Republike Srbije, br. projekta 4344, Forward-Looking Framework for Accelerating Households’ Green Energy Transition – FF Green.
O Platformi za energetsku tranziciju
Platforma za energetsku tranziciju (PET) je neprofitni think tank i platforma za sprovođenje projekata sa sedištem u Nišu i Cetinju. PET radi na ubrzanju pravedne, demokratske i lokalno utemeljene energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu. Podržava građane, lokalne samouprave, javne institucije i inicijative zajednica da aktivno učestvuju u stvaranju dekarbonizovanog, otpornog i socijalno uključivog energetskog sistema, prevodeći klimatske i energetske ciljeve u konkretne lokalne aktivnosti. Okuplja tim i mrežu od više od 20 stručnih saradnika i povezuje akademsko znanje sa praktičnim iskustvom u oblasti energetskog prava, lokalnog energetskog planiranja, obnovljivih izvora energije i pravedne tranzicije. Više informacija na
www.pet.org.rs.
OK Radio
Vrati se na kategoriju Lokalne vesti