Izbori u Srbiji 2020: Da li se žuri na glasanje

Nacionalne vesti - Utorak 05.05.2020 - 11:06

Pandemija virusa korona mogla bi da bude i izborno vreme za mnoge balkanske zemlje, ne samo u Srbiji.

„Ovi izbori će biti potpuno atipični „Ovi izbori će biti potpuno atipični" FOTO: D. Ristić/OK Radio
U prvom danu još od 30. marta u kome je u Srbiji registrovan dvocifren broj zaraženih virusom korona, građani su saznali da će na izbore 21. juna.
 
Prvobitno zakazani za 26. april, republički, pokrajinski i lokalni izbori su odloženi kada su odlukom najpre Republičke, a onda i pokrajinskih i lokalnih izbornih komisija sve izborne radnje prekinute zbog uvođenja vanrednog stanja 17. marta.
 
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Skupština Srbije u sredu, 6. maja, doneti odluku o ukidanju vanrednog stanja koje sama nije ni uvela - nakon čega će moći da se nastavi put ka izborima.
 
Vanredno stanje uveli su predsednik Srbije, predsednica Vlade Srbije i predsednica Skupštine Srbije uz obrazloženje da je ne postoje uslovi za sazivanje sednice Skupštine zbog epidemije virusa korona.
 
„Ovi izbori će biti potpuno atipični jer je došlo do prekida izborne procedure, pa i propadanja dela rokova za održavanje izbornih radnji", kaže nekadašnji sudija Vrhovnog suda Zoran Ivošević.
 
Pošto su izborne radnje prekinute i pre isteka roka za prijavu izbornih lista, one bi trebalo da imaju prilike da to učine do 15 dana pre glasanja.
 
Još je nejasno kako bi izborna kampanja mogla da izgleda, imajući u vidu da su zbog epidemijskih preporuka zabranjena sva okupljanja.
 
Izborne liste do sada je predalo devet stranaka i koalicija.
 
Šta kažu akteri na političkoj sceni
 
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sazvao je za sto iste političke predstavnike kao kada je donošena odluka o prekidu izborne kampanje, ovoga puta sa nastojanjem da se Srbija vrati na izborni put i uz upozorenje da se ustavni rokovi moraju poštovati.
 
„Posle ovog teškog vremena kroz koje smo prošli važno je da obezbedimo demokratsku atmosferu i da izaberemo rukovodstvo koje će služiti interesima građana Srbije", rekao je Vučić.
 
Za deo prisutne opozicije, odluke na sastanku bile su očekivane, dok su ih neki od učesnika opisali kao formalno potvrđivanje već donetih odluka.
 
Kao glavni argument da se sa izborima žuri navođena je zdravstvena situacija.
 
Predsednik Nove stranke Zoran Živković, koji je najavio da bi njegova stranka želela da učestvuje na izborima ali još nije predala listu, predložio je da se glasanje pomeri za 30. april.
 
„To nije predaleko, a do tada možemo da vidimo kako se razvija situacija sa pandemijom i preti li opasnost od drugog talasa.
 
Neće se ništa promeniti za ta dva meseca u svesti ljudi, glasaće i tada onako kako bi i danas, a i ne ulazimo u jesen, pa da se izađe u susret tzv. bojkotašima, već stvaramo razumnu distancu prema svemu ovome", poručio je Živković.
 
Predloga za odlaganje bilo je i među onima koje je nekadšnji premijer nazvao „bojkotašima".
 
Boško Obradović, lider Dveri koje su članica Saveza za Srbiju, zatražio je da se izbori odlože na duži rok - iz zdravstvenih i političkih razloga.
 
Predsednik Dosta je bilo Saša Radulović ocenio je da se predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću žuri sa održavanjem izbora jer je „zatvaranjem zdrave nacije u kućni pritvor praktično uništio domaću privredu".
 
Ipak, potencijalno dobre epidemiološke vesti doneo je lider SPAS-a Aleksandar Šapić koji je potpise za učešće na izborima predao kao peta lista po redu.
 
„Epidemilozi i struka očekuju da se već u junu značajno popuste stvari i da će čak možda moći da se održavaju skupovi, kao i da će maske i rukavice biti prošlost", rekao je Šapić.
 
Šta kažu pravnici
 
Nekadašnji sudija Vrhovnog suda Zoran Ivošević kaže da bi rokove za brojanje predizbornih dana trebalo jednostavno prebrojati.
 
„Rok za završetak svih izbornih radnji ističe 26. aprila, ali je trajanje izbornog postupka bilo prekinuto zbog vanrednog stanja.
 
Kad vanredno stanje prestane, brojimo odakle smo stali kada je ono uvedeno."
 
Vanredno stanje u Srbiji uvedeno je 15. marta 2020. godine.
 
Ivošević kaže da bi, u slučaju da se vanredno stanje ne okonča ove nedelje, moralo da se traži vrlo specifično rešenje.
 
„Ako bi vanredno stanje potrošilo sve rokove koji su određeni za sprovođenje izbornih radnji, onda bi se o njima posebno razgovaralo.
 
Ni u Ustavu, ni u Zakonu o izboru narodnih poslanika ne bi bilo definisanog rešenja za ovu situaciju.
 
Nekadašnji sudija iznosi i lični stav o dinamici odlučivanja, posebno aludirajući na proteste građana koji svako veče u 20.05 stvaranjem buke sa prozora i terasa negoduju zbog situacije u zemlji.
 
„Ja imam osećaj da se pomalo žuri, još nismo dobili trajne podatke da epidemije nema.
 
Čini mi se da je lupanje u šerpe malo ubrzalo ovakve odluke", kaže Ivošević.
 
Kao odgovor na proteste koje su podržale neke opozicione stranke, pristalice vlasti počele su svako veče u 20.30 da na terasama i krovovima zgrada pale baklje i druga pirotehnička sredstva i da sa ozvučenja puštaju pesme protiv opozicionih lidera.
 
Kakva je situacija u regionu
 
Osim u Srbiji, 2020. godina mogla bi da donese izbore širom regiona - što redovne, što vanredne.
 
Kosovo: posle samo 50 dana na vlasti, usred epidemije srušena je vlada Aljbina Kurtija. Dok njegov doskorašnji koalicioni partner Demokratski savez Kosova nastoji da formira novu vlast, Kurti predlaže vanredne izbore za 14. jun. Ustavni sud Kosova odložio je izbor nove vlade dok se ne utvrdi da li drugoplasirana stranka ima pravo na premijerski mandat po Ustavu Kosova.
 
Severna Makedonija: vanredni parlamentarni izborni bili su zakazani za 12. april, ali su odloženi zbog epidemije virusa korona i uvođenja vanrednog stanja. I dalje se razmatraju potencijalni datumi za izbore, a govori se o vikendima krajem juna i početkom jula. Na vlasti je tehnička vlada koju čine predstavnici doskorašnje vlasti i opozicije, u skladu sa predizbornim pravilima, ali se čeka i mišljenje Ustavnog suda o raspuštanju Skupštine što bi moglo dodatno da zakomplikuje čitav proces.
 
Crna Gora: redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe do oktobra, kada ističe mandat aktuelnom sazivu Skupštine. Pre početka pandemije bilo je reči o potencijalnim izborima u maju, ali jasno je da od tog roka nema ništa.
 
Hrvatska: redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe početkom jeseni. Tokom aprila i prvih naznaka smirivanja epidemije, u javnosti se govorilo o mogućnosti brzog izlaska na izbore i pre leta, što se procenjivalo da bi odgovaralo vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
 
Bosna i Hercegovina: lokalni izbori trebalo bi da budu održani 4. oktobra, a rok za njihovo raspisivanje je početak maja. Međutim, već sada je Centralna izborna komisija ustvrdila da nema novca za njihovo sprovođenje jer budžet države nije donet. Raniji predlozi da se izbori odlože zbog epidemije izgubili su na snazi kada su primećeni znaci opadanja njenog intenziteta.
 
Slovenija: na početku epidemijske krize, vlada Janeza Janše nasledila je kabinet Marjana Šareca. Ostavljena je mogućnost da se po završetku krize održe vanredni parlamentarni izbori.
BBC News, OK Radio

Vrati se na kategoriju Nacionalne vesti

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: