Novi zakon o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama - pokušaj da se stane na kraj huliganima ili novo slovo na papiru

Nacionalne vesti - Nedelja 18.11.2018 - 11:20

Nedavno usvojen Zakon o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama bi, prema obrazloženju zakonodavca, trebalo da podigne stepen bezbednosti na utakmicama, iako iskustvo pokazuje da ni dosadašnji zakon, usvojen 2003. nije dosledno primenjivan. Da je dosledno sprovođen, divljanje huligana sigurno bi bilo svedeno na najmanju moguću meru i ne bi se ponavljalo na skoro svakoj značajnijoj utakmici.

Izmene zakona nemaju efekta bez dosledne primene FOTO: AP Izmene zakona nemaju efekta bez dosledne primene FOTO: AP
Novim, poslednjim izmenama zakona, precizirano je dodatno šta se smatra nedoličnim ponašanjem i nasiljem, obaveze organizatora, a povećane su i kazne za pojedine prekršaje.
 
Naime, do sada se samo unošenje obeležja kojima se vređaju nacionalna, verska, rasna ili druga osećanja smatralo kršenjem zakona, a novim izmenama kao prekršaj će se ubuduće tretirati i svaki pokušaj unošenja i isticanje neprimerenih obeležja.
 
Kazna je predviđena i za sve one kod kojih se pronađu pirotehnička sredstva koja mogu da ugroze bezbednost, bilo u odlasku ili dolasku na utakmicu.
 
Osim toga, zakonom je precizirana i odredba koja se odnosi na zabranu skrivanja identiteta na utakmicama. Naime, prethodnim zakonskim rešenjem bilo je zabranjeno nošenje navijačkog šala, kape ili drugog predmeta u nameri da se sakrije identitet. Novim zakonskim rešenjem prekršajem se smatra svako maskiranje lica.
 
Za kršenje ovih odredbi predviđena je kazna zatvora od 30 do 60 dana i novčana od 50.000 do 100.000 dinara.
 
Za bacenje predmeta u gledalište ili na teren u grupi, kazna zatvora je od 45 do 60 dana, a novčana od 100.000 do 150.000. Uz ovu kaznu se obavezno izriče i mera zabrane prisustvovanja određenim sportskim događajima.
 
Prema podacima koje je Insajderu dostavio MUP, krajem avgusta ove godine na merama zabrane prisustvovanja određenim sportskim priredbama bilo je 138 lica.
 
Izmene zakona nemaju efekta bez dosledne primene
 
Sve ove izmene, međutim, ukoliko zakon ne bude dosledno primenjivan neće doneti željeni rezultat. Jer tuče, neredi, tribine koje gore, ubistvo u masovnoj tuči navijača - sve to se  dešava jer ne postoji odlučnost države da te zakone i primeni.
 
Svojim nečinjenjem pravosudni sistem i nadležne institucije dozvolile su da ekstremne grupe i dalje funkcionišu kao prava vojska kriminalaca i razbojnika, kojima niko ne sme da se suprotstavi.
 
Amnestija osuđenih huligana, minimalne kazne, kao po pravilu umanjenje kazni za najteža krivična dela i dalje su dominantna praksa, koja za posledicu ima to da se pred sud vraćaju kao počinioci još težih krivičnih dela.
 
Prema podacima koje je Insajderu dostavio MUP, u proteklih osam godina, tačnije od 2010. do 31. avgusta 2018, podnete su 2.163 krivične prijave zbog izvršenog krivičnog dela "nasilničko ponašanje na sportskim priredbama ili javnom skupu".
 
Preciznih podataka o epilozima sudskih postupaka po tim krivičnom prijavama nema.
 
Te podatke je na zahtev Insajdera, dostavio Viši sud u Beogradu, ali oni ne daju pravu sliku jer je reč samo o predmetima koji su vođeni u tom sudu.
 
Prema njihovim podacima, u proteklih osam godina u tom sudu su donete 252 pravosnažne presude zbog nasilničkog ponašanja na sportskim događajima, dok je u istom periodu mera zabrane prisustvovanja utakmicama doneta u 92 predmeta.
 
Takođe, prema statistici kaznene politike koju nam je dostavio Viši sud u Beogradu, tek u svakom četvrtom slučaju prekršilac zakona kažnjen zatvorskom kaznom.
 
Prema tim podacima, najviše zatvorskih kazni, čak 34 , dosuđeno je 2011. godine. S druge strane, u 2017. nije dosuđena nijedna, a u 2018. samo jedna. Reč je o kaznama zatvora u trajanju do šest meseci ili od šest meseci do godinu dana.
 
Država priznala da nema snage za obračun sa huliganima
 
Kada je reč o sprečavanju nasilja u sportu Srbija je donela zakone uslčađene s najvišim evropskim standardima, ali su se i najviši predstavnici države saglasili sa zaključkom da se ti zakoni ne primenjuju dosledno.
 
Tadašnji premijer Aleksandar Vučić je u maju 2016, odgovarajući na pitanja Insajdera, izjavio da država trenutno nema dovoljno snage za borbu protiv huligana jer je „za tako nešto potreban društveni konsenzus“.
 
Bivši ministar pravde Nikola Selaković je u junu 2016. takođe priznao da se zakon ne sprovodi dosledno, a ponovio je i izgovor da je za borbu protiv huligana potreban društveni konsenzus.
 
Na pitanje da li je Srbija pravna država ako predstavnici vlasti za sprovođenje zakona traže društveni konsenzus za borbu protiv huligana, umesto da jednostavno primene zakone, tadašnji ministar je rekao da zakoni koji "ne korespondiraju sa životom i realnošću ostaju mrtvo slovo na papiru", što je prema njegovim rečima problem svake dosadašnje vlasti.
 
O kakvom je društvenom konsenzusu reč možda je najbolje objasnio Ivica Dačić koji je 2013. godine, u vreme kada je bio premijer i ministar unutrašnjih poslova, priznao da su se sve političke partije godinama i decenijama udvarale navijačkim grupama.
 
Činjenice koje pokazuju da država štiti huligane
 
Reakcije nadležnih institucija - policije, sudstva, predstavnika vlasti - na postupke huligana samo u poslednjih deset godina pokazuju da je država ili nemoćna ili da štiti huligane.
 
Kada su huligani 2009. u centru Beograda do smrti pretukli francuskog državljanina Brisa Tatona javnost u Srbiji bila je zgrožena. Gotovo deceniju kasnije, Viši sud u Beogradu doneo je prvostepenu presudu drugooptuženom Dejanu Puzigaći kojom je osuđen na 12 godina zatvora za teško ubistvo u saizvršilaštvu.
 
To je treće umanjenje kazne Puzigaći nakon prve prvostepene presude 2011. kojom je osuđen na 32 godine zatvora. Tri puta je umanjivana i presuda prvooptuženom Đorđu Preliću, pa je tako od prvobitnih 35, osuđen na minimalnu kaznu od 10 godina zatvora, između ostalog i uz obrazloženje da nije ranije osuđivan za ovakvo krivično delo.
 
Kako je objavljeno u serijalu Insajdera „Nemoć države“, Prelić je jedan od vođa navijačkih grupa protiv kojeg je policija i pre ubistva Tatona podnela više od 20 krivičnih prijava za razna krivična dela, ali ove prijave nisu procesuirane.
 
Ovaj slučaj najbolje pokazuje kako sistem i dalje funkcioniše tako da su huligani zaštićeni.
 

Insajder, OK Radio

Vrati se na kategoriju Nacionalne vesti

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: