Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin izjavio je da su predividljivi uslovi poslovanja osnovni preduslov za stabilan okvir u kome poslodavci i privredni subjekti mogu da planiraju svoje poslove na period od minimum pet godina.
Na pitanje da li će u prvom kvartalu sledeće godine vrednost evra dostići 120 dinara, on je odgovorio da to ne bi mogao da potvrdi sa velikom verovatnoćom, ali da bi to, ukoliko bi se dogodilo, značilo problem po sveukupnu srpsku privredu.
U Srbiji faktički postoji takozvani dvovalutni sistem i plivajući kurs dinara, rekao je Bugarin u Jutarnjem dnevniku RTS-a, navodeći da je za privredu pogubna nemogućnost predvidljivog okvira kada je u pitanju odnos nacionalne valute u odnosu na druge monete.
Poslovanje u toku godine bilo bi teško planirati bez definisanog predvidljivog okvira kursa dinara u kome će se odvijati raspon inflacije, bez jasnog i prihvatljivog poreskog sistema za privredu, smanjene javne potrošnje i većeg nivoa izloženosti banaka, ukazao je Bugarin.
On je objasnio da bi se, u tom slučaju, poslovanje planiralo sa negativnim kalkulacijama i onda bi se dogodilo ono što se dešavalo u prethodnom periodu - da nema investicija, ni razvoja, da je ukupan obim proizvodnje manji i da je veći nivo nezaposlenosti.
Predsednik PKS smatra da je Srbija u periodu krize propustila šansu da redefiniše strategiju privrednog rasta razvoja, koja se sve proteklo vreme zasnivala na povećanoj potrošnji, umesto da se zasnivala na povećanju rasta industrije i povećanju rasta proizvodnje namenjene izvozu.
Ističući da je suština predvidljiv okvir sa predvidljivim rasponom kursa dinara u odnosu na evro, Bugarin je naveo da u toku prošle i ove godine nije uradjena giljotina i sveukupna reforma propisa, niti su smanjeni administrativni troškovi poslovanja.
Očekivana poreska reforma mora biti mnogo stimulativnija za sve privredne subjekte i veći nivo izloženosti banaka prema privrednim subjektima, rekao je Bugarin.
On je ukazao da je model rasta koji je vlada Srbije definisala od 2011. do 2020. za neke nerealan, jer se u reindustrijalizaciju, u povećanje industrijske proizvodnje planira uložiti jedan odsto BDP-a i da je u tom delu nesrazmera sa rastom industrijske proizvodnje od 6,9 odsto.
Ove godine BDP će imati rast izmedju 1,6 i 1,8 odsto, ali je nedovoljan i neujednačen, rekao je Bugarin, navodeći da udeo industrijske proizvodnje u ukupnom BDP-u srpske privrede sada iznosi 17, 4 odsto.
Prema njegovim rečima, za sledeću godinu potreban je novi koncept redefinisanja strategije koji ima za cilj povećanje proizvodnje i investicija u proizvodnji, a koji se ne bi zasnivao na potrošnji.
On je naveo da su ove godine strane direktne investicije iznosile oko 595 miliona dolara, što je nedovoljno i da je za nove grinfild investicije potrebno da ono što se zacrta i uradi da bi u to poverovali domaći i inostrani partneri koji planiraju da ulože u Srbiju.
Tanjug
Vrati se na kategoriju Nacionalne vesti
Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.