U fokusu - Sreda 26.11.2025 - 09:35
Kada se posmatra geografsko i duhovno poreklo oca Justina, jasno je da je Vranje, kao prostor obeležen susretom istorije, kulture i religije, odigralo značajnu ulogu u formiranju njegove ličnosti.
Foto: Ok radio,Goran Mitić
Sveti Justin Ćelijski, svetovno Blagoje Popović, rođen je u Vranju, na Blagovesti 1894. godine, a upokojio se, takođe na ovaj praznik manastir 1979.
Bio je arhimandrit manastira Ćelije, teolog, stručnjak za delo Dostojevskog, profesor Beogradskog univerziteta i duhovnik. Njegov opus obuhvata preko 20.000 strana teksta.
O verskim teoretičarima i teolozima iz Vranja i njihovoj ulozi u razvoju pravoslavne i filozofske misli, prvenstveno o ličnosti oca Justina Popovića, govori arhimandrit Metodije Marković, takođe Vranjanac, a sada iguman manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Srpskom Kovinu u Mađarskoj.
OK Radio: Poznat je teološki značaj Oca Justina, a u čemu se ogleda njegov kulturni značaj?
Arhimandrit Metodije: - Južnjački karakter, duboko osećanje za stradanje naroda, prisutnost manastirskih središta i iskustvo žive, a ne formalne pobožnosti, sve to je ugrađeno u njegovu bogoslovsku misao.
Zbog toga njegov značaj nije samo teološki, već i kulturni, jer on je most između tradicije i savremenosti, između lokalnog duhovnog nasleđa i univerzalne pravoslavne misije.
Otac Justin Popović ostaje jedna od ključnih ličnosti pravoslavnog bogoslovlja 20.veka.
OK Radio: Šta karakteriše njegovu teološku misao?
- U njegovoj misli sabrani su dubina neopatrističke sinteze, duh starog srpskog monaštva, osećanje modernih problema čoveka i snažna vera u Bogočoveka Hrista kao jedini mogući centar ljudske egzistencije.
Njegov duhovni i intelektualni koren u Vranju ne predstavlja samo geografsku odrednicu, već potvrdu da periferija ponekad rađa najveće mislioce, one koji svojim delom prevazilaze granice vremena i prostora.
Zato mesto Vranja u istoriji srpske teologije nije samo istorijsko, već živo i aktuelno, jer je u njemu nikla misao koja je obeležila čitav jedan vek pravoslavne duhovnosti.
Sagledavanje ličnosti oca Justina Popovića u širem kontekstu vranjske duhovne i intelektualne baštine pokazuje da ovaj prostor nije samo geografska odrednica, već kulturni i bogoslovski pejzaž u kojem se oblikovala jedna od najznačajnijih figura moderne srpske teologije.
Popovićevo delo, nastalo na raskršću vizantijske tradicije, patrističke misli i savremenih evropskih filozofskih tokova, svedoči o mogućnosti sinteze duboke duhovnosti i visokog kritičkog mišljenja.
OK Radio: Kako je delo Oca Justina uticalo na oblikovanje širih tokova srpske pravoslavne misli?
- U njegovim spisima Vranje prestaje da bude provincijska periferija, nego postaje ishodište autentične pravoslavne antropologije koja stoji u dijalogu sa čitavom evropskom intelektualnom tradicijom.
Posmatrano iz istorijsko - filozofskog ugla, Popovićevo delo predstavlja jedan od najkonzistentnijih pokušaja formulisanja pravoslavne misli koja je istovremeno ukorenjena u Predanju i otvorena prema savremenim izazovima.
Njegov vranjski identitet nije bio ograničenje, već je postao duhovni resurs koji je omogućio jedinstveno razumevanje čoveka kao ličnosnog bića u odnosu prema Bogu i svetu.
Zbog toga je opravdano govoriti o specifičnom „vranjskom krugu“ koji je, kroz delovanje značajnih teologa toga podneblja, uticao na oblikovanje širih tokova srpske pravoslavne misli.
Uzimajući sve u obzir, otac Justin Popović ne može se tumačiti izolovano od svog geografskog i kulturnog konteksta.
OK Radio: U čemu se još ogleda značaj dela Oca Justina?
- Njegova uloga u razvoju teološke i filozofske misli prevazilazi okvire lokalnog značaja i uvodi srpsku duhovnost u dijalog sa najznačajnijim evropskim i svetskim intelektualnim tendencijam 20. veka.
Upravo zato, proučavanje njegove ličnosti i dela ostaje trajni zadatak istorijske, teološke i filozofske nauke.
Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je sredstvima iz budžeta grada Vranja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne odražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
OK Radio
Vrati se na kategoriju U fokusu