Vranjski Džejms Bond

U fokusu - Četvrtak 18.09.2014 - 08:37

Vranje – Vranjanac Mihajlo Sotirović, prema procenama pojedinih srpskih istoričara, spada u sedam najvećih srpskih agenta u 20. veku.

Sotirović Sotirović

Pored njega, to su: Vojin Tankosić, Božin Simić, Muhamed Mehmedbašić, Mustafa Golubić, Duško Popov i Ratko Dražević.  

Sotirović je bio ađutant generala Draže Mihailovića, a  nakon zarobljavanja od strane Nemaca i odlaska u logor u Poljskoj postao je jedan od najhrabijih boraca poljske Armije Krajova.

Boreći se protiv fašista, Sotiroviću je zbog hrabrosti uručeno najviše poljsko odlikovanje – Militari virtue.

Inače, dok je bio u ropstvu, uspevao je da, čak, tri puta  pobegne iz ropstva – jednom iz nemačkog, a dvaput iz sovjetskog

Mihajlo Sotirović rođen je 1913. u Vranju u uglednoj vranjskoj trgovačkoj porodici Sotirci.

Završio je Vojnu akademiju, a kad je u aprilu 1941. godine Jugoslavija kapitulirala, otišao je na na Ravnu Goru gde se pridružio generalu Draži Mihailoviću i jugoslovenskoj vojsci u Otadžbini. Đeneral Draža ga je  postavio za svog ađutanta.

Nemci su ga zarobili 1942. godine i zajedno sa ostalim oficirima Kraljevine Jugoslavije sproveli u logor Rava-Ruska, na teritoriji koja se tada nalazila u Poljskoj, a danas je u Ukrajini.

U januaru 1944, simulirajući napad slepog creva, izdejstvovao je da ga pošalju na pregled i tokom transporta oteo se na stanici Strij i uspeo da pobegne i pridruži se poljskom pokretu otpora pod nazivom Armija Krajova.

Lako je prošao proveru identiteta jer je njegov brat bio ministar u izbegličkoj vladi Kraljevine Jugoslavije u Londonu i odmah je raspoređen u jedinicu kod Lavova.

Kao zamenik komandanta 14. regimente učestvuje u operaciji „Bura“, zajedničkoj akciji poljskog pokreta otpora i Crvene armije.

Cilj ofanzive bio je da se od Nemaca oslobodi Lavov i, posle samo nedelju dana borbe, nacisti su se povukli.

Spremajući se za preuzimanje Poljske posle rata, Sovjeti su naložili da se rasformira Armija Krajova, a kad je Mihajlo Sotirović odbio da razoruža svoje ljude, uhapsila ga je ruska tajna služba NKVD.

Izdržao je mučenje i nije pristao da špijunira za njih, pa je osuđen na 10 godina teške robije, iako mu je nogu zahvatila gangrena zbog rane zadobijene kod Lavova.

U očaju, poziva se na brata ministra i njegove veze s Čerčilom, pa ga Sovjeti vraćaju u Lavov.

U Lavovu je Sotirović opet saslušavan i mučen. Pobegao je 15. septembra 1944. tako što je iskoristio neopreznost islednika, skočio na njega i ubio ga golim rukama.

Presvukao se u uniformu ubijenog i izašao iz zgrade. Opet je bio u redovima Armije Krajove, koja je sada, osim s Nemcima, ratovala i s Crvenom armijom.

Sotirovića su Rusi drugi put zarobili u maju 1945. U pokušaju bega skokom s drugog sprata, polomio je obe noge.

Ali sovjetska policija nije znala ko im je u rukama.

Sotirović je imao dokumenta francuskog oficira Žaka Romana, koji se vraća kući iz zarobljeništva u Odesi.

Prebacili su ga u bolnicu, odakle su ga dva pripadnika Armije Krajove, maskirana u policajce, izvela na slobodu.

Kraj rata dočekao je u Francuskoj kao Žak Roman.

Preminuo je 1987. godine na hodočašću na Svetoj gori, gde je odlazio svake godine.

Sahranjan je na groblju u Cirihu.

Priredio Dušan Đorđević
 

OK RADIO

Vrati se na kategoriju U fokusu

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: