Drugovi četnici i gospoda partizani

Vladavina prava - Petak 15.08.2014 - 12:47

Vranje je jedini grad u Srbiji koji slavi tri dana oslobođenja u jednoj godini. Dok se politički establišment diči što je na taj način data šansa svim oslobodiocima Vranja da imaju svoj dan, opozicija smatra da je to nepravedno prema poreskim obveznicima i skopčano sa bespotrebnim nametom za nategnuti lokalni budžet.

ilustracija ilustracija

Čudom se Vranje čudilo 2009. godine kada su gradski oci odlučili da, prvi put od završetka Drugog svetskog rata, grad proslavi dva dana oslobođenja u jednoj godini.
 
Pošto takva praksa nije poznata u Srbiji, mnogi su zaključili da, eto, Vranje hoće da se po nečemu izdvoji od ostalih, kad nema gotovo ničeg drugog čime bismo se kao lokalna zajednica podičili pred svetom.
 
Osim zvanično ustanovljenog 31. januara kada smo se 1878. ratosiljali Turaka, kao dana za glavno slavlje, ostao im je u nasleđe čuveni 7. septembar, dan oslobođenja grada od fašizma u Drugom svetskom ratu, koliko da se ne naljuti SUBNOR.
 
U međuvremenu, odlukom skupštine pridodat je u registar slavlja i treći datum - 4. oktobar, Dan oslobođenja od bugarskog okupatora u Prvom svetskom ratu, da ni Udruženje potomaka oslobodilačkih ratova 1912-1918 kome je predato domaćinstvo nad ovom manifestacijom ne ostane kuso.
 
TROJSTVO
 
Ljudi iz vlasti imali su ozbiljan izraz lica kada su obelodanili ideju o tri praznika oslobođenja, ali samo oni, jer je skovana krilatica „septembar i oktobar u januaru“ poslužila uglavnom da lokalne šaldžije seire na račun vlasti.
 

Lokalni opozicionari danas se „krste“ zbog gomilanja proslava oko jedne iste stvari. Dragan Nikolić, narodni poslanik opozicionog SNS, kaže da „svaki normalan grad ima jedan dan u godini kada slavi dan oslobođenja“.
 

- Ovaj grad će biti normalan, neće više slaviti tri, nego jedan praznik oslobođenja i nagrade neće biti deljene po ideološkom ključu kao sada kada mi dođemo na vlast - kaže Nikolić.
 
Najvažniji se datum slavi, a ova dva druga obeležavaju, argumentacija je gradskog većnika za socijalu i genseka socijalista Branimira Stojančića.
 
- Mislim da ovi datumi predstavljaju poučne momente za naša pokoljenja. Sadašnji način proslave pristojan je i skroman, a veliki akcenat stavlja se na kulturni i obrazovni značaj ovih datuma.
 

Obeležavanje četiri manifestacije, ove tri i gradske slave finansijski je u rangu asfaltiranja dve ulice u gradu.
 
Pri ugovaranju svakog događaja u vezi nastupa, noćenja, honorara, bine, ozvučenja vodi se računa da se maksimalno uštedi i minimalno optereti budžet.
 
Jeste da ima koktela, nagrada, priznanja, ručka, ali je sve to na minimalnom nivou - kaže Stojančić.
 
Zanimljivo je da se početak kumuliranja dana oslobođenja u jednoj godini poklapa sa prvim ulaskom Demokratske stranke u vlast u Vranju.
 
Oni su, pokazaće se, iz razloga koji se samo mogu naslutiti, iskazali mnogo razumevanja da, osim SUBNOR-a, i Udruženje potomaka ratnika oslobodilačkih ratova 1912-1918. dobije svoj dan, pa da i članovi te „udruge“ koji čuvaju uspomene na sukobe sa Bugarima u ovom kraju nakite odelima i kravatama i budu glavne baje makar jedan dan u godini.
 
Predsednik gradskog parlamenta, demokrata Slobodan Stamenković, objašnjava nam kako proslava svih ovih praznika oslobođenja grada predstavlja „pokušaj pomirenja do juče nepomirljivog“.
 

- Hteli smo da izađemo iz onog klišea podela i dileme koji je datum najznačajniji u pogledu oslobađanja grada od okupatora u prethodnim vekovima.
 
Lično smatram da je 31. januar ključan datum, ali da i ova preostala dva moramo obeležavati makar na simboličan način – mišljenja je predsednik gradske skupštine.
 
Organizacija najvažnijeg dana oslobođenja u rukama je ljudi iz kabineta gradonačelnika, dok je za preostala dva zadužena skupština grada.
 
- Mi smo ponosni na to što se priznanja više ne dele po partijskoj liniji ili po onoj „ja tebi, ti meni“, nego smo se izborili da ih dobiju ljudi koji su ih zaista zaslužuju, kao što su to početne godine bili Vatrogasna brigada i Saša Nastić, mladić koji je u Ulici Zelengorskoj spasio porodicu iz požara i za to dobio novčanu nagradu od 50.000 dinara – kaže Stamenković.
 
Statutom grada još krajem avgusta 2008. godine definisano je da se za ključni datum ima smatrati prvo oslobođenje Vranja.
 
 

MALO PARA I MNOGO PARA
 
- Odlučili smo da ostale proslave budu vrlo skromne i da maksimalno budu dodeljene po dve nagrade fizičkim ili pravnim licima.
 
I da samo održimo svečanu sednicu skupštine na kojoj se dodeljuju priznanja. Jedini trošak je individalna nagrada gde je bio predviđen neki novčani iznos od 50.000 dinara, dok je za pravna lica predviđena samo plaketa.
 
Dakle, nema akademija, nema svečanih ručkova, nema koktela, nema troškova - navodi Stamenković.
 
Dakle, gradski oci smatraju da ne slave, već čuvaju tradicionalne vrednosti obeležavajući značajne datume iz istorije.
 
Šta se stvarno dešava u finansijskom smislu i ima li tu bahanalija koje se kriju od javnosti ili nečega što se kosi sa vladavinom prava, ne zna se pouzdano.
 
Tek, nekakvi zvanični finansijski pokazatelji postoje. Prema rečima Dragice Nastić, načelnice Sekretarijata za privredu finansije, grad je nakon takve odluke 2009. recimo tokom naredne dve godine izdvajao sredstva za ove manifestacije „u skladu sa ostvarenim prihodima“. I narednih godina je bilo slično.
 

- Tokom 2010. godine za nagrade povodom 31. januara izdvojili smo iz budžeta 325.000 dinara, dok za ostale praznike oslobođenja nije bilo izdvajanja.
 
Sledeće godine za Dan oslobođenja od Turaka izdvojeno je 409.909 dinara, a za obeležavanje 4. oktobra 50.000 – zvanični su podaci kojima raspolaže Nastićeva, uz napomenu da je slično bilo i u protekle dve godine.
 
Osim toga, tu su i sponzori i mogućnost da je deo novca išao iz alternativnih izvora finansiranja. Za nekoga malo, za nekoga pravo bogatstvo.
 
Nego, zar ne bi bilo bolje da asfaltiramo one dve ulice nego da nam se politički prvaci goste. I to o našem trošku.
 
Ako ništa drugo, bilo bi malo pravednije.

 

Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji.
Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

OK Radio

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: