Otpori evropeizaciji: Srbija do Pekinga

Vladavina prava - Petak 27.06.2014 - 12:02

Vranje - Srpska napredna stranka kao predvodnik aktuelne državne vlasti izneverila je očekivanja predstavnika srpskog konzervativnog političkog bloka na jugu Srbije, koji je očekivao da će naprednjaci raskinuti sa, kako kažu, „izdajničkom politikom“ prethodne Vlade koju su predvodili demokrate i socijalisti.

ilustracija ilustracija

Politički prvaci Pokreta Dveri, Demokratske stranke Srbije (DSS), Srpske radikalne stranke (SRS) kao i njima bliske desničarske organizacije oštro istupaju protiv evrointegracija, ali realno nemaju potencijal da nekakvim masovnim demonstracijama ozbiljnije ugroze korake aktuelne srpske vlasti ka ujedinjenju sa Evropom.
 
Njihovi lideri, međutim, ni na jugu Srbije ne odustaju od priče da je evrointegracioni put Srbije osuđen na propast, da je to staza posuta trnjem i nepravdom za Srbiju, a ne prosperitetom i izgradnjom države na temeljima vladavine prava.
 
Član rukovodstva Pokreta Dveri u Beogradu i lider ove partije za Pčinjski okrug Vranjanac Milan Mihajlović kaže da je ova politička opcija još u predizbornoj kampanji pokazala da je zapravo, kako kaže, najautentičniji evropski pokret u Srbiji.
 
- To su pokazali nedavni izbori za Evropski parlament na kojima su pobedu uglavnom odnele evroskeptične partije i to širom Evrope. Tako da smo mi među prvima u Srbiji prepoznali taj propali politički projekat koji se danas naziva Evropska unija.
 

Mi bismo taj projekat možda i danas podržali da je on ostao onakav kako je projektovan prilikom formiranja EU - kao ekonomska zajednica evropskih država.
 
Taj projekat je bio brlo lepo zamišljen, ali se u međuvremenu pretvorio u nepravedan politički projekat i upravo su politički razlozi glavni razlozi zbog kojih mi godinama unazad imamo otpor prema pristupanju Srbije EU - naglašava Mihajlović.
 
MAJČICA RUSIJA
 
Osim političke i ekonomske inferiornosti koju bi pristupanje Uniji donelo Srbiji, Mihajlović kao argument više za otpor evropeizaciji vidi u ekonomskom jačanju Rusije i Kine, i posebno u nedavnom formiranju Evroazijskog ekonomskog saveza država kome su pristupile Rusija, Belorusija i Kazahstan. Takođe, za Mihajlovića su problematični i kriterijumi koje postavlja EU.
 
- Suočavamo se sa političkim uslovljavanjem u vezi sa situacijom na Kosovu i Metohiji, sa nekim političkim, svakodnevnim temama i zahtevima.
 
A nemamo uslovljavanja po pitanju reforme državne uprave i implementacije nekih evropskih zakona za koje i mi iz Pokreta Dveri smatramo da bi bili više nego korisni za Srbiju.
 
To ukazuje da nikakvi ekonomski, niti bilo koji drugi kriterijumi osim političkih za ulazak u EU u ovom trenutku ne postoje.
 
Mislim da mi i bez ulaska u EU možemo sami da sprovedemo te reforme, ugledajući se na evropska zakonska rešenja, kao i da je naš ekonomski interes u okretanju evroazijskim integracijama - mišljenja je Mihajlović.
 

On upozorava da sam ulazak Srbije u EU neće Srbiji doneti vladavinu prava i zakona.
 
- Kada je reč o pravima i slobodama, mi u Srbiji imamo sve zakone na evropskom nivou. Samo se postavlja pitanje njihove implementacije na terenu i u praksi. To zavisi od nekih institucija koje se neće promeniti same od sebe onog trenutka kada mi uđemo u EU.
 
Potrebno je da se inicira i sprovde u delo politička volja sa vrha države da se ti zakoni poštuju i sprovode.
 
Ako treba da dođe neko iz EU da nam kaže „vi od sutra morate da poštujete te i te zakone“, ja bih to prvi pozdravio. Međutim, oni takve uslove ne postavljaju.
 
Primer za to su Bugarska, Rumunija, Mađarska i neke države koje su relativno skoro postale članice EU, a u kojima nisu iskorenjeni neki od najvećih problema poput korupcije i sličnih - kaže lider Dveri za jug Srbije.
 
Predsednik Gradskog odbora DSS u Vranju Aleksandar Stojković kaže da ta politička opcija „ne želi da laže narod“ kao što su to neki činili na prethodnim izborima.
 
U prilog njihovog „ne“ evropeizaciji Srbije, naglašava Stojković, govore i događaji koji su se odigrali prilikom nedavne vanredne situacije u Srbiji.
 

- I na primeru poplava videli smo da su prvo došli Rusi da nam pomognu, a da su neke članice EU slale beznačajnu pomoć, tipa spasilačka ekipa sa pet članova iz Italije i slično.
 
Znači, mi kao mala zemlja velikog naroda moramo da imamo neku alternativu i to je po nama taj evroazijski blok, pre svega Rusija i Kina, koje su trenutno najjače ekonomije u svetu, a ne EU - kaže Stojković.
 
ZA I PROTIV PRIDRUŽIVANJA
 

Deesesovac Stojković smatra da Srbija, idući tzv. evropskim putem umesto da se okrene evroazijskim savezima, gubi milijarde evra godišnje, poput nekih zemalja iz okuženja koje su to već iskusile na svojoj koži.
 
- Treba reći „ne“ Evropskoj uniji, ali ne i zatvoriti joj potpuno vrata. Treba iskoristiti velika tržišta Nemačke, Italije, Francuske sa kojima tradicionalno trgovinski sarađujemo.
 
Međutim, njihove privredne mašinerije melju sve ostalo. Evo, čak se i graničimo sa nekim državama koje su u EU, a u njima se i dalje vrlo teško živi. U poređenju sa tim primerima mi nismo u nimalo boljoj situaciji od recimo Rumunije, Bugarske, Hrvatske.
 
Siguran sam čak da su te zemlje imale bolju ekonomiju pre nego što su ušle u EU. I pored takvih primera, naša vlast i dalje hrli u EU, a to nam neće doneti ništa dobro - smatra Stojković.
 
Goran Čvorović, lokalni lider Srpske radikalne stranke, potencira da ova politička opcija nije protivnik EU, već ulaska Srbije u tu zajednicu država.
 

- Razlozi za to su realni i praktični. Reč je o neizvesnom putu na kome nas čeka jedno veliko iskušenje, neizbežne ucene od strane članica EU, posebno od nekih naših komšija koje su u evropskoj zajednici država poput Hrvatske.
 
Tražiće sigurno iz EU i da se definitivno odreknemo našeg Kosova i Metohije. Dok u Evropi jačaju snage koje se protive proširenju, dok one pobeđuju na izborima za evropski parlament i dok je prema nekim istraživanjima 70 odsto ljudi u tim zemljama protiv proširenja, mi smo zapeli da idemo u EU. Ne razumem – navodi Čvorović.
 
On izgovara još neke argumente za ostanak Srbije izvan EU i oni su pretežno ekonomske prirode.
 
- Ako pogledamo koliki je standard po državama u Evropi, videćemo da je najbolji u onim zemljama koje nisu članice EU.
 
Takođe, nekoliko vrlo bitnih članica nisu za svoju monetu uzele evro. Treba pitati i naše komšije, Rumune, Bugare, Hrvate da li im je bolje otkad su u EU. Pitati Slovence i Hrvate koliko im je narastao dug otkad su tamo – upitno će Čvorović.
 
Lokalni lider SRS naglašava i da se radikali protive tome da Međunarodni monetarni fond kroji unutrašnju ekonomsku politiku Srbije.
 
- I to tako što nas stalno uslovljavaju povoljnim kreditima. Takođe smo protiv toga da nam se pod geslom zaštite ljudskih prava na mala vrata uvode raznorazne nevladine organizacije sumnjivih namera i ciljeva, gej parada, genetski modifikovana hrana i slično.
 
Pogubna politika vođena proteklih četrnaest godina u znaku „EU nema alternativu“ je politika koja je nas građane Srbije dovela do prosjačkog štapa - navodi Čvorović.
 
EU KAO POKRETNA META
 
Prema mišljenju Stojkovića iz DSS nikada nije kasno da Srbija odustane od evropskog puta i proglasi političku neutralnost, gradeći vladavinu prava i državu na nekim, kako kaže, prirodnijim temeljima.
 
Jer, neutralnost je, po Stojkovićevom mišljenju, najbolji put za Srbiju, uz još neke poteze koji bi to pratili.
 

- Nama je pre svega bitna neutralnost u ekonomskom smislu, vojnu već imamo iako je previše NATO lobista u Srbiji i pitanje je da li ćemo i tu neutralnost moći da održimo ako odemo u EU.
 
Takođe smatram da mi sami treba da rešimo neke unutrašnje stvari i probleme pre nego što stvaramo mitove o Uniji.
 
Moramo se okrenuti evroazijskom bloku, korišćenju povoljnosti bescarinskog sporazuma koji imamo sa Rusijom. Samo preko tih benefita Srbija može sebi da obezbedi tržište za mnogo godina u budućnosti.
 
U suštini ova država je na tom putu, ali bi naši vlastodršci da sede na dve stolice i to prikrivaju - kaže Stojković.
 
Za razliku od političkih lidera desnice, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Boris Begović smatra da je članstvo Srbije u evropskom ekonomskom prostoru poželjna alternativa i da predstavlja najmanje loše rešenje za Srbiju.
 
- Proširenja EU se znatno usporilo, gotovo da je stalo. Postoji umor od politike proširenja koja je u ozbiljnoj krizi.
 
Članstvo u EU je pokretna meta za Srbiju. Znamo da ono neće uslediti uskoro, nismo sigurni ni da će do njega doći, a ako nekim slučajem do toga i dođe možemo pretpostaviti da EU neće ličiti na ovu danas.
 
Bez obzira na sve te dileme, članstvo u evropskom prostoru, pre svega ekonomskom, omogućiće nam slobodu protoka dobara, usluga, kapitala i ljudi, što je vrlo značajno - zaključuje Begović.

 

Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji a implementira EPTISA Servicios de Ingenieria.Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

OK Radio

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: