Radnici od Jumka potražuju preko 60 miliona

Vladavina prava - Ponedeljak 05.05.2014 - 12:45

Više od hiljadu radnika „Jumka“ iz Vranja, kompanije čiji je većinski vlasnik država, posle 2002. godine vodilo je sudske procese protiv firme zbog neisplaćenih dugovanja.

ilustracija ilustracija

Posle niza izvršnih presuda u korist radnika, „Jumkov“ račun je blokiran i ta blokada manje-više traje do danas
 
Gotovo svi radnici „Jumka“ koji su posle 2002. godine tužili kompaniju zbog neisplaćenih zarada, otpremnina za odlazak u penziju, povreda na radu, protivzakonito umanjenih naknada za bolovanje ili izostalih novčanih primanja po osnovu pismenih sporazuma koje su sklopili sa „Jumkom“ dobili su procese na sudu.
 
Ali, uprkos tome što je najveći deo parnica okončan na radničko zadovoljstvo, uz pravnosnažne presude, postupci prinudnog izvršenja preko žiro-računa „Jumka“ su i dan-danas u toku jer je račun kompanije u neprekidnoj blokadi od 2003. godine, tako da je vrlo mali broj pravnosnažnih i izvršnih presuda naplaćen.
 
Do daljeg, potraživanja radnika „Jumka“ po pravnosnažnim presudama protiv kompanije registrovana su i stoje u Narodnoj banci Srbije, odnosno njenom odeljenju za prinudnu naplatu u Kragujevcu. Para za radnike, međutim, nema i to tako traje godinama.
 
SVI RADNICI DOBILI NA SUDU
 
Vranjski advokat Zoran Savić, koji je zastupao preko 500 radnika u ovim postupcima, kaže za portal OK radija da je prinudnu naplatu dobrim delom mimo odluke suda opstruirala država, pravdajući svoje poteze procesom restrukturiranja preduzeća.
 

 

- Radnici nisu ostvarili svoja novčana potraživanja, što krivicom države, što krivicom suda, ali rekao bih pre svega krivicom Vlade Srbije čiji su predstavnici opstruirali isplate u Narodnoj banci - kaže Savić.
 
On objašnjava da je reč o novčanim iznosima koji su utvrđeni još u periodu 2003-2005  godina.
 
- Tu su isplate dospele pre šest godina i više i gde su kamate već premašile glavni dug – navodi Savić
 
Stotinak radnika „Jumka“ zastupao je vranjski advokat Goran Stefanović koji potvrđuje Savićevu priču, uz napomenu da kod njega stalno dolaze radnici koji su dobili fabriku na sudu i interesuju se za to „kad će te pare“.
 
U međuvremenu, kamata vrtoglavo raste.
 
- Radi se o presudama iz 2002. i 2003. godine, kamata ide i ogromni su iznosi. Presude i dalje stoje, što je konkretan dokaz nedelotvornosti presuda u našem pravosuđu.
 
Postojala je ideja da se „Jumko“ revitalizuje, da se oživi proizvodnja i da se krene sa plaćanjima, ali je država stavila šapu na to.
 
Ne može u nedogled da se ne plaća i mislim da će uskoro isplate krenuti. Međutim, realna opasnost je uvođenje stečaja u „Jumku“, jer je imovina kompanije znatno manja od njenih obaveza čime će radnici-poverioci opet biti oštećeni - kaže Stefanović.
 
Ukupna i tačna potraživanja radnika prema „Jumku“ nisu poznata, navodi Stefanović, ali se zna za šta su sve radnici tužili i koliko otprilike pojedinačno potražuju.
 

- „Jumko“ duguje radnicima po više osnova. Kod mene ima i predmeta vezanih za povrede na radu, do umanjenih zarada i naknada u odnosu na ono što zakon predviđa.
 
Npr, ako je neko bio na bolovanju, pa mu je „Jumko“ isplatio 12.000 dinara, a trebao je 18.000, Kamati se tih 6.000, pa nove kamate i to dođe za godinu, dve do 50.000 dinara.
 
 Plus 40.000 troškovi advokata, takse, veštačenja i kada se sve to skupi dođemo do pojedinačne cifre od 100.000 po radniku - navodi advokat Stefanović.
 
Konkretnijim, krupnim ciframa raspolaže predstavnik države i aktuelni predsednik Nadzornog odbora „Jumka“ Branislav Popović.
 

- Račun „Jumka“ blokiran je zbog presuda u radnim sporovima za nekih šezdesetak miliona dinara – otkriva Popović.
 
60 MILIONA RADNICIMA
 
Sredinom 2011. godine kada su izvršna rešenja za preko hiljadu radnika dospela na prinudnu naplatu govorilo se o cifri od preko 400 miliona dinara po raznim obavezama kompanije prema zaposlenima iz 2002. i 2003. godine.
 
Oba „Jumkova“ reprezentativna sindikata, ASNS i Samostalni, borila su se da pored onih koji su tužili firmu bude obeštećeno i 140 radnika koji nisu posegli za tužbama, a oštećeni su.
 

Danas „Jumkovi“ sindikalni lideri nisu spremni da pričaju o tim dugovanjima jer, kako su rekli novinaru, posle nedavnog izbora novog rukovodstva čekaju najpre šta će novopostavljeni menadžment imati da kaže o ovom i drugim gorućim pitanjima.
 
- Sve što bih sada rekao, bez stava novog rukovodstva, bilo bi „luk i voda“. Tako da ćemo sačekati poteze novog menadžmenta pre nego što se oglasimo po ovom i drugim pitanjima - kaže za portal OK radija predsednik Samostalnog sindikata u „Jumku“ Slađan Mitić.
 
Istovremeno, država bi prema nekim najavama zbog nedavne odluke Ustavnog suda Srbije od 15. maja trebalo da prestane da štiti preduzeća u restruktiriranju među kojima je i „Jumko“.
 
Stručnjaci se slažu da bi to značilo definitivnu propast za firme poput vranjske. Ovu vest potvrđuje i predsednik Privrednog suda u Leskovcu Stanimir Marković, koji ne spori ogromnu dubiozu „Jumka“.
 
- Država posle 15. maja prestaje da štiti preduzeća u restrukturiranju. Među nekoliko njih sa ovog područja protiv kojih su vođeni privredni sporovi i koje su zbog toga u blokadi je i „Jumko“.
 
Ako država prestane da im pomaže, biće najverovatnije doneta odluka o uvođenju stečaja. Ne znam šta će biti sa tim radicima i kako će se snaći - zabrinuto će Marković.
 
Koliko je država onim odlukama s početka teksta odmagala radnicima da naplate svoja potraživanja, ovakva odluka Ustavnog suda nosi, pak, sa sobom realnu opasnost - da „Jumko“ bez pomoći države odjednom postane nelikvidan i ode pod stečaj.
 
Predsednik NO Popović smatra da bi stečaj bio najgore moguće rešenje po sve poverioce, pa i za radnike kojima firma duguje.
 

- Ako firma ode od stečaj, uslediće standardna procedura - naplata potraživanja od strane poverilaca prema prioritetima i zakonom utvrđenom redu poverilaca. Problem je u tome što poverioci od iznosa koji potražuju obično mogu da naplate samo deset, petnaest odsto.
 
Posle firma ode u bankrot, pa imovina postane državna, tj. imovina Direkcije za imovinu i na kraju je najmanja korist ako firma prestane da radi. I za radnike, i za državu i za poverioce - kaže Popović.
 
Kakve su šanse radnika da realizuju potraživanja prema „Jumku“ ukoliko dođe do stečaja, preciznije odgovara advokat Zoran Savić.
 
- Šanse postoje, ali su male. Iako je kompanija „Jumko“ jedan veliki sistem i preduzeće sa velikom imovinom, iskustva naplate u stečajnom postupku nas advokata su takva da su postupci dugi, neizvesni, odugovlače se u nedogled i na kraju se potraživanja ne naplate – navodi Savić.
 
STEČAJ VODI U BANKROT
 

Postoji li mogućnost da se stečaj izbegne, a radnici naplate potraživanja, o tome samo nagađa predsednik NO Popović.
 
- Mora firma da se reorganizuje, da se odblokiraju računi, a da bi se odblokirali firma mora da ispuni obaveze prema onima koji su dobili presude na sudu.
 
Ali, sada ima nagoveštaja da bi onaj rok za prestanak zaštite firmi u restrukturiranju mogao biti produžen i posle 15. maja, tako da treba sačekati reakciju države – kaže Popović.
 
On potencira da je posle izbora novog rukovodstva sa Goranom Đorđevićem na čelu najpametnije da firma radi i da se rešenje za ovaj i svaki drugi problem traži uz nesmetano odvijanje procesa proizvodnje.
 
- Mislim da je najbolje da radnici koji su dobili presude, ali i drugi poverioci dođu do svojih para iz potraživanja uz nesmetan rad „Jumka“.
 

Ako neko dobije ne pet, nego pedeset pet plata, a firma prestane da postoji, od čega će onda dalje da živi. I da radnici dobiju po 5.000 evra, da li je to dovoljno do kraja života?!
 
Nije. Takođe, ne razumem ni zahteve radnika da se svi njihovi problemi reše, pa da onda uđu u proizvodne hale. To je nemoguće.
 
Sve se mora rešavati u hodu, verovatno će biti isplata na rate. Šta ako to traje dve godine, da li mi sada ove radnike koji ne žele da rade treba da čekamo toliko da se smiluju i uđu u proizvodnju - upitno će Popović.
 
Predsednik IO „Jumka“ zaključuje da je dobra stvar što fabrika trenutno kako-tako radi, te da je situacija u firmi od kad u njoj nema štrajkačkog odbora mnogo bolja. Ipak, sindikalci i oko 1.500 radnika koji ne rade traže svoje pare.
 
I ako ih ne dobiju najavljuju radikalizaciju protesta koji je nedavno kulminirao blokadom autoputa Niš-Skoplje. Istovremeno, i njihove plate zarađuje 500 radnika koji su za svojim mašinama.
 
Ako država zavrne slavine, radnici, pa i ovi koji rade sigurno ostaju praznih džepova. Što je još gore, i bez posla jer, kako smo čuli, kod takvog raspleta slede stečaj i u nastavku najverovatnije bankrot.
 
S druge strane, koliko je verovatno da „Jumko“ i slične firme, koje desetak godina gotovo ništa ili malo šta proizvode, imaju ogromna dugovanja za vodu, struju, za neplaćene poreze i doprinose državi, kao i prema dobavljačima, odjednom vakrsnu i krenu da sve plaćaju i da proizvode finansirajući sve iz realnih izvora. Ko u to još veruje?

 

Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji a implementira EPTISA Servicios de Ingenieria.Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

OK Radio

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: