Vranje kao Oksford

Vladavina prava - Petak 08.08.2014 - 16:56

Može li Vranje da bude kao Oksford? Ili bar kao Salamanka? Naša varoš po broju stanovnika svakako nalikuje pomenutim gradovima u Ujedinjenom kraljevstvu i Španiji, ali u budućnosti bi trebalo da se izjednači i u nečem drugom, barem formalno: trebalo bi da postane univerzitetski centar.

ilustracija ilustracija

Ideja o otvaranju univerziteta u Vranju stara je najmanje desetak godina.

O tome su u prošlosti pričali političari na konferencijama za novinare i partijskim sastancima, ali bez valjanih analiza o tome ima li se para za to, da li nam je takva institucija zaista potrebna i opisa konkretnih koraka koje bi valjalo preduzeti da se želja realizuje.
 
DA POMOGNE I BIA
 
Nedavno je, međutim, na inicijativu lokalne vlasti formirana komisija koja je izradila elaborat o opravdanosti formiranja univerziteta na nivou grada koji pokazuje da je takva ideja, verovali ili ne, opravdana.
 
Čak je bila i organizovana prezentacija tog dokumenta,  a gradonačelnik Vranja Zoran Antić kaže da je polazna osnova bila činjenica da u okruženju već postoje visokoškolske ustanove koje imaju potencijala za formiranje univerziteta, te da jug Srbije veoma specifičan u političkom pogledu.
 

- Želeli smo da iskoristimo to što imamo Visoku školu strukovnih studija, Učiteljski fakulet, to što na teritoriji grada imamo razne privatne fakultete, kao i Školu animiranog filma koja bi mogla da preraste u akademiju animiranog filma.
 
Želja nam je i da se stanovništvu iz ovog okruga, pa i onom iz Jablaničkog, stvori bolja mogućnost za školovanje.
 
Treći bitan cilj je značaj juga Srbije u političkom smislu, kao protivteža nekim drugim segmentima razvoja na ovim prostorima – objašnjava Antić.
 
Prema rečima gradonačelnika Vranja, postoje i brojne ideje kada je u pitanju otvaranje novih fakulteta, pre svega onih na kojima bi se izučavali romski, albanski, bugarski i makedonski jezik, a u razgovorima se pominju medicinski, mašinski i poljoprivredni, pri čemu je opredeljenje lokalne samouprave da se za potrebe budućeg univerziteta koristi prostor upravne zgrade „Jumka“.
 
On kaže da proces formiranja univerziteta neće ići brzo, ali da su o tome obaveštene sve relevantne institucije, te da lokalna samouprava otuda čeka pozitivan signal.
 

- Postoje dokumenti koji su otišli predsedniku Republike, predsedniku Vlade, ministru prosvete, a nedavno sam pričao sa načelnikom BIA, da se i on uključi, kao i Policijska uprava i vojska.
 
Mi ćemo logistički učiniti više nego što se očekuje od lokalne zajednice. Suština priče je stav države prema Prištinskom univerzitetu, odakle bi jedan ili dva fakulteta mogli da dođu u Vranje, a možda i neki sa Niškog univerziteta.
 
Štaviše, razgovarali smo i sa ljudima iz Novog Pazara da i oni nešto otvore na ovim prostorima – kaže Antić.
 
MALO NAM FALI
 
Članica komisije koja je radila na izradi elaborata o opravdanosti formiranja univerziteta bila je i direktorka Više škole primenjenih strukovnih studija dr Svetlana Trajković, koja kaže da se ovaj dokument bazira na relevantnim podacima sa lokala, a da je osnova u činjenici da jug Srbije umnogome zaostaje po broju studenata za ostalim delovima države.
 
- Ključni parametar je statistički podatak koji podrazumeva obuhvat stanovništva visokom obrazovanjem.
 

U čitavoj Srbiji je praćena studentska populacija, starosti od 18 do 24 godine, gde na 100 stanovnika studira u proseku 40.
 
U Beogradu je taj broj preko 70, ali je u Pčinjskom okrugu podatak poražavajući: kod nas na 100 ljudi navedenog uzrasta studira 21 - navodi dr Svetlana Trajković.
 
Ona kaže da je osnovni cilj formiranja univerziteta pokretanje privrednog razvoja i povećanje zaposlenosti, te da je radi toga napravljena analiza strukture nezaposlenih na lokalnom Zavodu za tržište rada, kao i potreba lokalne privrede.
 
- Kao i čitavoj Srbiji, potrebni su kadrovi sa tehničkim znanjima, manja je potreba za društveno-humanističkim obrazovanjem, a poražavajući podatak je i minimalno učešće Roma u visokoobrazovnoj strukturi stanovništva.
 
Dostupnost obrazovanja bi bio i podsticaj za razvoj preduzetničkog duha – kaže dr Svetlana Trajković.
 
Osnovno je pitanje, međutim, ima li Vranje i jug Srbije materijalnih i kadrovskih potencijala za formiranje univerziteta, budući da su za tako nešto potrebni fakulteti na kojima se izučavaju tri različite naučne oblasti, što je i zakonska obaveza.
 
Direktorka Više škole navodi da je elaboratom predviđeno da se na budućem vranjskom univerzitetu izučavaju društveno-humanistička, tehničko-tehnoloska i prirodno-matematička oblast, za šta već postoji solidna osnova.
 
Ona kaže da trenutno nema profesora za sve godine studija, ali da ih ima dovoljno za prve dve, što je dovoljno vremena da se pronađu i dovedu oni koji nedostaju.
 
Dakle, da bi Vranje dobilo univerzitet, jedna od mogućih varijanti je da Viša škola preraste u fakultet, čime bi, računajući i Učiteljski fakultet, bio ispunjen zakonski uslov o ostvarivanju akademskih studijskih programa u okviru najmanje tri već pomenute naučne oblasti.

 

UŽIČKI SCENARIO
U Užicu je krajem 2011. lokalna samouprava osnovala javno preduzeće koje je trebalo da se bavi osnivanjem univerziteta, što je dotad bio nezabeležen slučaj u Srbiji.
Pre toga je od predstavnika lokalne vlasti, profesora sa užičkog Učiteljskog fakulteta, Više poslovno tehničke škole i privrednika formiran savet koji bi se bavio osnivanjem univerziteta, da bi posle nekog vremena bilo ocenjeno kako to telo ne može da nosi toliki teret „jer su ljudi angažovani svojim poslom“.
Užička opozicija je odmah posumnjala da je u pozadini priprema terena za novo zapošljavanje partijskih kadrova, tvrdeći da se radi o još jednoj političkoj ujdurmi. Da li će i u kom vidu univerzitet zaživeti, tvrdili su opozicionari u Užicu, sigurno ne zavisi od lokalne vlasti i novog javnog preduzeća, već od spremnosti Vlade da zaista izađe u susret oko potreba unapređenja visokog školstva.

 

- Imamo dovoljno materijalnih resursa za početak. Što se tiče Visoke škole, imamo dobro opremljene laboratorije i solidne ljudske resurse, ali, naravno, ne za kompletnu ispunjenost svih potreba akreditacije.
 
Ključni zadatak je sada na lokalnoj samoupravi, koja bi trebalo da formiranje univerziteta predstavi kao svoj strateški cilj, i na rukovodstvu države koje bi trebalo da prepozna takvu potrebu – smatra dr Svetlana Trajković.
 
Na drugoj strani, neki od uglednih vranjskih profesora su veoma skeptični kada je u pitanju formiranje univerziteta na lokalu.
 
Profesor filozofije na Niškom univerzitetu dr Srboljub Dimitrijević, koji nije aktivno učestvovao u izradi elaborata iako je formalno bio član komisije, kaže da obrazovni centri poput Oksforda, Kembridža, Sorbone, Salamanke jesu nastali u malim sredinama, ali sumnja da je tako nešto moguće na jugu Srbije, imajući u vidu sveopšte siromaštvo i nedostatak kadrova.
 
- Možda je u čitavoj toj stvari napravljena neka finansijska procena o tome koliko će sve da košta i odakle će da dođu pare.
 
Živimo, međutim, u vrlo siromašnoj oblasti koja ne može da finansira ni postojeće javne ustanove. A, ako hoćemo kvalitetan univerzitet, potrebni su kvalitetni profesori, koji u Nišu ili Beogradu imaju visoka primanja.
 
Oni bi trebalo da dođu u Vranje za platu koja neće biti na tom nivou. Pitanje je da li će doći iz nekih patriotskih razloga da rade ovde – kaže dr Dimitrijević.
 
On smatra da ćemo zapravo dobiti problem koji do sada nismo imali, dodajući da je zapošljavanje univerzitetkse administracije u ovakvim materijalnim uslovima nerealno.
 
- Trebalo bi sada da osnujemo univerzitet, što znači rektorat, gde je administrativni a ne prouzvodni kadar.
 
To bi trebalo finansirati, kao i fakultete koji bi bili u sastavu tog univerziteta. Imajući u vidu u kakvoj smo situaciji, mislim da će to teško da ide – ocenjuje dr Dimitrijević.
 
MUTNI MOTIVI
 
Profesor na Filozofskom fakultetu u Nišu dr Zoran Dimić nije ni pozvan da se priključi  komisiji, iako je tema njegovog doktorata bio upravo univerzitet kao institucija.
 
On smatra da ideja o osnivanju univerziteta u Vranju nema nikakvog smisla, dodajući da se u svetu visokoškolske institucije otvaraju iz dva razloga: ako postoji potrebna za kadrovima u privredi ili u državnoj adminstraciji.
 
- Ono što znam je da su nove fakultete i univerzitete osnivale zemlje poput Turske, Kine, Brazila, Kazahstana, Azerbejdžana.

 
One su u poslednje dve decenije ostvarivale godišnji rast bruto dohotka od osam do jedanaest odsto, naglo su povećale svoju snagu i otvaranjem fakulteta pratile potrebe tržišta.
 
U drugim delovima sveta, gde kriza traje, tendencija je upravo suprotna: fakulteti i departmani se zatvaraju – objašnjava dr Dimić.
 
Protiv ideje o otvaranju univerziteta on navodi i podatak da natalitet na jugu Srbije opada i da je siromaštvo sve veće, a govoreći u svetlu afera sa doktoratom ministra policije i Megatrend univerzitetom, on je ocenio da se i ovde radi o privatnim interesima.
 
- Stvoriće još jednu od iluzija kojih već imamo puno. Dakle, nateraćemo ljude da troše pare i školuju decu, a onda će se ispostaviti da posla za njih nema.
 
Nama je ovde potrebno nešto sasvim drugo: moramo da uvedemo red u institucije i pokrenemo proizvodnju.
 
Kada bismo u narednih 15 ili 20 godina imali rast privrede od 10 odsto, onda bismo mogli da razmišljamo o tome da osnivamo univerzitet.
 
U ovim uslovima to je potpuno promašena stvar i ja u tome vidim neke mutne motive.
 
Možda je to interes nekih privatnih grupa, ali interes ove sredine i ovog grada sigurno nije – zaključuje dr Dimić.
 

Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji a implementira EPTISA Servicios de Ingenieria.Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

OK Radio

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: