Zašto se Albanke porađaju u Vranju?

Vladavina prava - Ponedeljak 07.07.2014 - 09:56

Zašto se Albanke iz Preševa porađaju u Vranju? Ovo pitanje, koje muči mnoge, i to po raznim osnovama, ima jednostavan odgovor - zato što tamo nema porodilišta još od kraja osamdesetih godina.

ilustracija ilustracija

O tome su se  na jugu Srbije poslednjih godina ispredale teorije zavere. Ovde vlada mišljenje da Albanci šalju supruge da se porode na gradskom odeljenju ginekologije da bi bebama kao mesto rođenja bilo upisano Vranje, a sve zbog teritorijalnih pretenzija koje gaje albanski lideri.
 
A  čemu se zapravo radi, pokazuje priča o otvaranju porodilišta u Preševu.
 
NAŠI KADROVI
 
U ovoj zdravstvenoj ustanovi krajem januara 2014. završen je nov objekat i useljena sva neophodna oprema.
 

U prizemlju preuređenog dela zgrade preševskog Doma zdravlja smešteno je odeljenje ginekologije, a na spratu dve sale za porođaje i stacionarni blok. Ovaj projekat koštao je 1,5 miliona evra, a novac su obezbedili Ministarstvo zdravlja, lokalna samouprava i strani donatori.
 
Početkom ove godine u poseti je bila i prethodna ministarka zdravlja Slavica Đukuć Dejanović, koja je tada obećala da će porodilište u Preševu početi sa radom krajem marta.
 
 
To se, međutim, još uvek nije dogodilo, a predsednik Koordinacionog tela za jug Srbije Zoran Stanković kaže da se država susreće sa istim nevoljama kao i prilikom formiranja odeljenja Ekonomskog faulteta u Bujanovcu.
 
- Problem su kadrovi. Ministarka zdravlja je obećala nešto, ali je zbog izbora i postizbornih rezultata došao novi ministar.
 

Zakazan je razgovor i rešićemo to pitanje, ali šta je još problem? Problem je opstrukcija, od strane, recimo, ljudi iz Vranja, iz Zdravstvenog centra, koji se ne slažu da bude porodilište u Preševu.
 
To ćemo da rešimo na adekvatan način, što je predočeno i novom ministru. Tačno je da paralelno nisu obezbeđivani kadrovi, ali ne bih ulazio u to zašto je tako - kazao je Stanković.
 
Za Albance sa juga Srbije je nepostojanje porodilišta predstavljalo godinama jedan od najvećih problema, jer su žene iz ovog kraja zbog porođaja morale da putuju do Vranja, Skoplja, Gnjilana, Prištine ili Kumanova.
 
Mnogi, naročito mlađi Vranjanci, smatraju da je to oduvek bilo tako ne zbog objektivnih okolnosti, nego zbog politike koju vode Albanci, a na bazi takvih stereotipa prema pripadnicima ove nacionalne manjine u prošlosti je podsticana mržnja i opravdavana nacionalistička politika koja je ljude delila na građane prvog i drugog reda.
 
Predsednik Skupštine opštine Preševo Ragmi Mustafa podseća da je ovo mesto imalo svoje porodilište sve do kraja osamdesetih kada ga je država ukinula.
 

On kaže da se Albanci sa juga Srbije sada bore da povrate ono što su nekada imali, dodajući da uzrok problema sa kašnjenjem zapravo u tome što će vranjski ginekolozi u velikoj meri ostati bez posla kada proradi porodilište u Preševu, odnosno da će se tamo rađati preko 300 beba godišnje, koje su se do sada uglavnom rađale u Vranju.
 
- Nije teško doneti odluku, jer su tu potrebna još četiri ginekologa i 12 sestara, i ne znam kako time može da se pravda jedan ministar, Vlada, država.
 
Mada nije problem u tome, nego je problem Vranje, Zdravstveni centar, koji je navikao da večito ima pacijente iz Preševa i Bujanovca jer preko 40 posto porođaja čine Albanke.
 
Ako im ukinu to, postaće tehnološki višak – smatra Mustafa.
 
Prema pisanju medija, krajem novembra prošle godine, uz posredovanja tadašnje ministarke zdravlja Slavice Đukić Dejanović, navodno je postignut dogovor o zapošljavanju osoblja u preševskom porodilištu.

 

EVROPSKE PARE I NAŠI ROKOVI
Krajem januara ove godine šef delegacije Evropske unije u Srbiji Majkl Devenport predao je opremu za vanbolničko porodilište u Preševu, koja je nabavljena sredstvima Evropske unije i Vlade Švajcarske.
Donirani su inkubator, ultrazvučni aparat, sterilizator, defibrilatori i druga oprema vredna 255.000 evra.
- Ovo je i dobar primer kako zajedničke vizije ministarstava, Koordinacionog tela, lokalne samouprave i stranih donatora mogu da se realizuju.
A samo sa dobrom zdravstvenom zaštitom i kvalitetnim uslovima za brigu o trudnicama i porodiljama možemo da se nadamo zdravom potomstvu -  rekao je tada Devenport.
Da je ovaj projekat primer dobre saradnje sa EU, potvrdila je i tadašnja ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović.
- Žene iz Preševa i okoline će se porađati ovde u savremenom porodilištu koje po svim pravilima struke, etike i humanosti ne zaostaje za evropskim zemljama.- izjavila je tada ministarka, kada je i najavljeno da će porodilište početi sa radom krajem marta ove godine.

 

Tada je Skender Destani, koordinator zdravstvene politike u albanskoj zajednici u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, izrazio zadovoljstvo zbog onoga što je čuo.
 
- Dogovor o kadrovskoj politici podrazumeva da nam bolnica u Vranju ustupi svoje ginekologe, do povratka naših kadrova sa specijalizacije, koja bi trebalo da se odobri tokom novembra.
 
Medicinske sestre, babice i ostalo osoblje primaćemo tokom narednih meseci, do kraja marta, kada porodilište počinje sa radom – istakao je tada Destani.
 
JEDAN SASTANAK REŠAVA SVE
 
Od toga nije ispalo ništa, a aktuelni direktor vranjskog Zdravstvenog centra dr Vladimir Stamenković tvrdi da su očekivanja Albanaca bila nerealna, te da bi o kadrovima za Porodilište u Preševu trebalo da brine Ministarstvo zdravlja.
 

- Bilo bi pogrešno očekivati da ginekolozi rade i u Vranju i Preševu.
 
Znači, potrebno je da se neke stvari pojasne, ali je to, u principu, stvar ginekologa u Preševu, odnosno da li su oni spremni da prihvate odgovornost i da li znaju da rade.
Bili su ovde petnaest dana, dve grupe, ali je to bilo više fakultatitivno.
 
Moraju da budu svesni rizika, onoga što žele, tj. da li se radio o političkoj priči ili objektivnoj stvari – objašnjava direktor vranjskog Zdravstvenog centra.

 

OK radio je povodom ove teme pokušao da čuje i stav Ministarstva zdravlja, kojem su upućena tri pitanja: zbog čega Porodilište u Preševu još uvek nije otvoreno, da li
ginekolozi Doma zdravlja u Vranju zaista ne žele tamo da rade i šta će i u kom roku biti preduzeto?
 
Umesto odgovora, međutim, otuda potvrđuju ono što je Stanković najavio, odnosno uveravaju javnost da će uskoro održati sastanak sa predstavnicima zainteresovanih strana i da će problem biti rešen.
 
Kako bi ishod ove priče mogao da izgleda, odnosno koji bi potez moglo da povuče Ministarstvo u trenutku kada para nema za novo zapošljavanje jer je zdravstveni sistem pretrpan nemedicinskim osobljem, objašnjava predsednik Koordinacionog tela za jug Srbije Zoran Stanković.
 

- Ministar bi trebalo da primi 12 lica, dok u sistemu zdravstva ima 25 odsto nemedicinskih radnika, umesto 15 odsto, kolika je norma.
 
Ali, radi se na tome, i ako Vranje hoće, hoće, ako neće, onda ćemo dovesti ljude iz neke druge zdravstvene institucije koji će da rade – kaže Stanković.
 
Prema njegovim rečima, kadrovi se ipak polako prikupljaju.
 
Uskoro sa specijalizacije dolazi jedan lekar iz Preševa, pregovara se sa jednim penzionisanim ginekologom, a tu je i jedna Albanka koja je završila ginekologiju u Nemačkoj.

 

Ovaj tekst proizveden je uz podršku Evropske unije u okviru programa “Jačanje medijske slobode u Srbiji” kojim rukovodi Delegcija EU u Srbiji a implementira EPTISA Servicios de Ingenieria.Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu su isključiva odgovornost OK RADIJA i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Evropske unije.

OK Radio

Vrati se na kategoriju Vladavina prava

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: