Zivot i stil - Petak 12.04.2024 - 09:24
Svaki deseti stanovnik naše zemlje ima poremećaj rada štitne žlezde, a još mnogo njih ima problem koji nije dijagnostikovan.
Foto: Shutterstock/Emily frost
Hormon štitaste (štitne) žlezde tiroksin je najvažniji regulatar metabolizma. Mozak takođe radi na hormon štitaste žlezde, dakle, ako ga ima previše nije dobro, ali nije dobro ni da ga ima premalo.
Kako navodi prof. dr Miloš Žarković sa klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma UKCS, ovaj hormon je takođe važan za normalan rast i razvoj dece kojoj se od drugog dana od rođenja određuju hormoni štitaste žlezde.
„Ukoliko nema dovoljno tiroksina dolazi do zastoja u rastu i razvoju i mentalne retardacije, što se retko dešava. Srećom, skrininig se radi od osamdesetih godina i vrlo je uspešan“, kaže profesor za N1.
Doktor objašnjava da svaki drugi čovek ima čvor u štitastoj žlezdi. On za to ne bi rekao da je bolest, to je prirodno stanje.
Međutim, problem je što pet odsto tih čvorova mogu da budu maligni i učestalost karcinoma štitaste žlezde se povećava.
Između ostalog, doktor smatra da je to veliko opterećenje za samog pacijenta, ali i za celo društvo.
On se osvrnuo i na simptome.
Kod hipotireoze to su,: lupanje srca, neželjeni gubitak težine, preznojavanje, drhtanje ruku, i ono što je vrlo karakteristično – emotivna labilnost.
Kada je u pitanju teška hipotireoza koja dugo traje to su sledeći simptomi: žutilo, podbulost, usporenost, specifičan promukli glas, a i psiha ne radi dobro.
Blagu hipotireozu je veoma teško prepoznati jer su u pitanju preklapajući simptomi, dodao je profesor.
N1 Beograd
Vrati se na kategoriju Zivot i stil