Vranje 2020: Donosi li budućnost šansu?

U fokusu - Nedelja 26.01.2014 - 23:51

U organizaciji Centra za primenjene evropske studije iz Beograda, novina „Vranjskih“ i OK Radija, a pod pokroviteljstvom Grada Vranja, krajem prošle nedelje u velikoj skupštinskoj sali održana je konferencija pod nazivom ,,Evropa 2020 - Vranje 2020".

Sa skupa u Vranju Sa skupa u Vranju

Prisutne je pozdravio gradonačelnik Vranja Zoran Antić, koji je govorio o strateškim pravcima razvoja lokalne samouprave ističući stav da bez planskih dokumenata, jasne strategije i vizije, neće biti uspeha u realizaciji zacrtanih ciljeva.

Govoreći o prioritetima u razvoju lokalne zajednice, Antić je pomenuo jaku putnu infrastrukturu, bez koje nema održivog razvoja sela i poljoprivrede, kao i potrebu za ulaganjem u obrazovanje, koje bi značajno bilo unapređeno otvaranjem Univerziteta u Vranju.

- U narednom periodu značajna sredstva treba uložiti  kako bi se brdsko planinski predeli našeg kraja revitalizovali i upravo time će biti omogućena ulaganja u stočarstvo, razvoj poljoprivrede i ostale segmente održivog razvoja  sela - kazao je Antić.

Gradonačelnik  je podsetio da je grad dobio status 12. Slobodne zone u Srbiji, ocenjujući  da je to što se privrede i industrije tiče jedna od najvažnijih stvari za dalje uređivanje i  izgradnju  fabričkih  postrojenja.

- Umeće čitave lokalne zajednice je kako ćemo i na koji način uspeti da potencijalnim investitorima omogućimo maksimalno dobre uslove korišćenja  kapaciteta u braunfild investicijama, ili za nove grinfild investicije- kazao je Antić.

Prema njegovim rečima u procesu pridruživanja Srbije EU u narednom periodu 75 odsto onoga što bude usvojila Skupština Srbije  u delu pravnih normi  moraće da primene lokalne samouprave.

Moderator prvog panela koji je održan u Vranju bio je direktor Centra za primenjene vropske studije Srđan Đurović, a o nacionalnim i lokalnim strategijama razvoja u kontekstu razvojne Strategije Evropa 2020 govorili su Milan Aleksić, istraživač u CPES-u, Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a i Jasmina Petrović iz Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, koja je upoznala prisutne sa osnovnim strateškim pravcima i principima lokalne samouprave u prethodnom periodu.

Đurović  je objasnio da se kroz proces pregovora sa EU dešavaju dve stvari.

- Prva stvar je da će ispunjavanje obaveza koje budemo ispregovarali i na koje budemo pristali u 75 odsto zavisiti od lokalnih samouprava.

Druga  je ta što je lokalna ekonomska  strategija razvoja opšti okvir za korišćenje sredstava iz IPA fondova EU- kaže Đurović.  

Istraživač u Centru za primenjene evropske studije, Milan Aleksić kazao je da je istraživanje koje se odnosi na politiku razvoja kakva se danas vodi u Srbiji, pokazala koliki je značaj onoga što bi trebalo da urade lokalne samouprave.

- Pet ključnih prioritetnih oblasti koje je zacrtala  Evropska komisija za koji se Evropa založila su razvoj nauke i inovacija, zapošljavanje, smanjenje siromaštva, energija, klimatske promene i obrazovanje - kazao je Aleksić.

Aleksić navodi da ostvarenost nacionalno zacrtanih ciljeva u mnogome zavisi od toga kakav je lokal i kakvi su njegovi kapaciteti.

- U Srbiji se jedna četvrtina lokalnih samouprava smatra devastiranim područjem, zbog čega je potreban poseban pristup države prema ovakvim lokalnim  sredinama  da bi moglo da se govori o ispunjenosti  nacionalnih  ciljeva – ukazuje Aleksić.

O konkretnim mehanizmima za davanje podstreka lokalnim zajednicama da sprovode sopstvene  lokalne strategije razvoja, govorila je Violeta Jovanović, izvršni direktor NALED-a.

Jovanovićeva je kazala da se u okviru teme “Evropa 2020- Vranje 2020” samo po sebi nameće pitanje gde smo tu mi u odnosu na evropsku desetogodišnju strategiju i njene lokalne samouprave.

- Ključne reči u strategiji su održivost, konkurentnost, visoka  produktivnosti  upošljavanje, inkluzija.

Na nama je da se zapitamo kako da stremimo tim standardima i da ih dostignemo.

NALED je udruženje koje okuplja lokalne samouprave, privredu i nevladine organizacije  sva partnere relevantne  da razgovaraju o strategiji razvoja i da se dogovore oko zajedničkih ciljeva.  – kazala je Jovanovićeva.

Praksa je prema njenim rečima pokazala da određena strateška dokumenta lokalnih samouprava postoje i da su u većini slučajeva ona kvalitetna, ali da se ne radi dovoljno na njihovom sprovođenju, praćenju i izveštavanju.

Učesnici drugog panela, čiji je moderator bio programski direktor OK  Radija Saša Stojković, bili su Boban Stanković pomoćnik gradonačelnika Vranja, Dragan Aleksić, vlasnik kompanije ,,Nutriko" i Ivana Stošić iz Biznis inkubator centra.

Stojković je kazao da  su rezultati anketa na portalu OK Radija u kojima su posetioci odgovarali na pitanja  o strategiji razvoja poražavajući,  jer 83 odsto učesnika  ne zna da Grad ima svoju strategiju razvoja.

- Građani misle da je zapošljavanje ono na šta bi grad trebalo najviše da obrati pažnju iza toga je privreda, a onda infrastruktura pokazuju rezultati ankete - kaže Stojković.

Boban Stanković, pomoćnik gradonačelnika je govorio o ciljevima i principima Strategije održivog razvoja Grada Vranja, dodajući da Grad ima spremne timove koji će raditi na implentaciji evropskih pravila i modaliteta.

Posebnu pažnju prisutnih izazvalo je izlaganje Dragana Aleksića, vlasnika kompanije ,,Nutriko". Aleksić  je izneo svoje predloge za poboljšanje poslovanja govoreći o mogućnostima  za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, kroz konkretno udruživanje manjih proizvođača.

Aleksić koji je zahvaljujući rezultatima u poljoprivrednoj proizvodnji poznat i van lokalnih okvira,  mišljenja je da bi u realizaciji svega onoga što je zacrtano u strategiji razvoja Vranja trebalo napraviti zaokret za 180 stepeni.

Aleksić kaže da je jedan od problema lokalne samouprave u Vranju koji pod hitno treba rešiti racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru.

- Znam da je to bolna tema, ali to je jedini način za ulaganje sredstava iz budžeta u realizaciju projekata koji su od značaja za razvoj privrede i poljoprivrede -  kaže Aleksić.

Ivana Stošić, direktor  Biznis inkubator centra koji je bio aktivni učesnik u izradi stragije razvoja Grada kaže da je suština strategije da postanemo društvo jednakih šansi .

Stošićeva  kaže  da je za svaku strategiju važna njena revizija u skladu sa potrebama vremena u kome živimo.

Stošićeva je najavila angažovanje konsultanata u BIC-u koji će pomagati ljudima na jugu Srbije I lokalnim samoupravama u izradi projekata za EU.

- Prva grupa preduzetnika, njih 14, počela je sa radom 2009. u BIC. Niko od njih nije zatvorio svoju proizvodnju i oni nastavljaju sa radom – kaže Stošićeva.

Na kraju skupa, na trećem panelu koji je moderirao Nikola Lazić, zamenik glavnog i odgovornog urednika „Vranjskih“, o privredi kao najvažnijem strateškom prioritetu Vranja, govorili su Branislav Popović iz Regionalne privredne komore Leskovac, Velin Ilić, jedan od najpoznatijih vranjskih privrednika i Dragana Nakić iz Nacionalne službe za zapošljavanje.
 
Dragana Nakić piar službe kaže da su  najveći problem juga Srbije nezaposleni bez kvalifikacija i stručne spreme.

- Država  bi trebalo ozbiljno da se pozabavi ovim pitanjem. Od 2010. do 2012. preko programa Druga šansa jedan broj tih ljudi sticanjem određenih kvalifikacija osposobljen je za određena zanimanja.

U 2014 nezaposleni će imati priliku da se preko programa NSZ prekvalifikuju I dokvalifikuju, kako bi postali konkurentni na tržištu rada - kaže Nakićeva.

Dugogodišnji direktor “Alfa –plama”, jedne od najuspešnijih kompanija u Srbiji, Velin Ilić, kaže da je recept za dobro poslovanje zadržati tržište što je “Alfa” i uradila na prostoru bivše SFRJ.

Prema njegovim rečima trenutna  situacija u vranjskoj privredi nije samo loša već i alarmantna  sa  tendencijom pogoršanja.

Ilić napominje da je problem sa kojim se kompanija sada suočava  nedostatak školovanih kadrova što je posledica krize obrazovanja.

Da je Vranje nekada bio generator razvoja čitavog Pčinjskog okruga napomenuo je i Branislav Popović iz RPKL.

On je kazao da su najveći potencijali ovog kraja ljudski resursi, ali da na žalost poslednjih godina reproduktivni mladi ljudi napuštaju okrug u potrazi za poslom.

- Stopa zaposlenihi u okrugu je  25  a nezaposlenih 18 odsto  i to zahvaljujući gradu Vranju  u kome preko 14.000 ljudi radi u privredi - kaže Popović.   

Skupu ,,Evropa 2020 - Vranje 2020" prisustvovali  su rukovodstvo Grada Vranja, članovi Gradskog veća, načelnici sekretarijata, direktori javnih preduzeća i ustanova, kao i predstavnici medija i civilnog sektora.
 

OK RADIO

Vrati se na kategoriju U fokusu

Komentari

Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.

Ostavite komentar:

Ime:
Email:
Komentar: